U okviru gotovo 25 godina kontinuiranog objavljivanja suvremene hrvatske poezije, projekt BEK donosi novi ženski pjesnički blok sa sedam zbirki autorica različitih generacija, čiji su radovi već obilježili recentnu književnu produkciju i pronašli brojnu čitateljsku publiku, a njihova će besplatna digitalna dostupnost dodatno proširiti čitateljski doseg.
vrijeme: 16.02.2026. -
Zahvaljujući financijskoj podršci Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige (BEK;
elektronickeknjige.com) ovogodišnji ženski pjesnički blok sa sedam naslova.
Sedam pjesničkih knjiga koje ovom prilikom objavljujemo okuplja autorice različitih generacija, od etabliranih i višestruko nagrađivanih pjesnikinja do mlađih autorica čiji su rukopisi već snažno obilježili novije pjesničko polje. Zbirke
Martine Vidaić,
Sonje Manojlović i
Marijane Radmilović pripadaju opusima autorica čija je poetska prisutnost tijekom godina potvrđena nagradama, kritikom i kontinuiranim čitateljskim interesom, dok knjige
Lane Bojanić,
Mateje Jurčević i
Silbe Ljutak predstavljaju glasove najmlađe generacije, autorica rođenih tijekom devedesetih godina, čiji su prvijenci već prepoznati kao važni doprinosi suvremenoj poeziji. Zbirka
Marine Čović zauzima pritom osobito mjesto: kao autorica generacijski između ovih dvaju krugova, ona se ujedno predstavlja i kao izvorni glas ovogodišnjeg bloka, s rukopisom koji se ovdje objavljuje prvi put u okviru projekta BEK.
Ove knjige svjedoče o kontinuitetu i raznolikosti suvremene hrvatske poezije, o različitim poetikama koje se razvijaju paralelno i u međusobnom dijalogu. U njima se susreću introspektivni i refleksivni glasovi, poezija usmjerena na tijelo, obitelj i identitet, kao i ona koja bilježi generacijska iskustva, prostore odrastanja i fragmente osobne i kolektivne memorije. Unatoč razlikama u pristupu i senzibilitetu, zajedničko im je povjerenje u jezik kao precizno sredstvo oblikovanja iskustva i kao prostor u kojem se intimno iskustvo preobražava u književni oblik. Riječ je o zbirkama
Pribor za lov i vremeplov Lane Bojanić,
Fantomsko korijenje Marine Čović,
Žene iz Altamire Mateje Jurčević,
Kuća na otoku Silbe Ljutak,
A sa šest labradora na more putovat ću Sonje Manojlović,
Putovanje oko tijela Marijane Radmilović i
Tamni čovjek Birger Martine Vidaić.
Objavljivanje ovih naslova nastavlja kontinuitet programa u kojem već gotovo dvadeset i pet godina sustavno objavljujemo suvremenu hrvatsku poeziju, prateći i afirmirajući kako ključne autorske opuse, tako i nove pjesničke glasove. Tijekom protekle godine zabilježeno je i milijunto čitanje domaćih pjesničkih naslova na platformi Besplatne elektroničke knjige, što potvrđuje postojanje trajnog i aktivnog čitateljskog interesa, kao i važnost njihove besplatne i trajne digitalne dostupnosti.
Sedam pjesničkih glasova
Lana Bojanić:
Pribor za lov i vremeplov
Sjajna debitantska knjiga stihova Lane Bojanić, kako i naslovom sugerira, priručnik je za različite prigode i različita vremena; pomalo retro štiha, ta se vremena protežu od kraja sedamdesetih, do dvije tisuće i desetih, dok svojim sadržajem i pretežito melankoličnim ugođajem ocrtava uglavnom urbane, kozmopolitske okvire zbivanja, samovanja, sazrijevanja i komuniciranja.
Pribor za lov i vremeplov, naoko paradoksalno, zbirka je komornog ugođaja, samačkog i studentskog stanovanja, prijateljstava, ljubavi, čežnje, pa i dosade. Bliskosti i razdvojenosti. Ali uz jake signale da iza tih zidova i prozora ubrzano i bučno živi Zagreb ili koji drugi europski velegrad. Knjiga vrlo osobna, ali i generacijska.
Marina Čović:
Fantomsko korijenje
Pjesme u drugoj zbirci
Fantomsko korijenje Marine Čović snažne su autobiografske introspekcije obilježene traumom rata, migracije i izbjeglištva te izgubljenim fotografijama obitelji i svakodnevnice. Autorica precizno i emotivno ispisuje privatnu povijest koristeći narativni, kolokvijalni jezik kojim stvara mozaik intimnih sjećanja i generacijskih rana. Zbirku karakteriziraju motivi djetinjstva, majčinstva, ženstva i traženja identiteta, s jasnim osjećajem nostalgije, tuge i blage nade u bolje sutra. Stilistička razina teksta oslanja se na jednostavnost izraza, izravnost i bogatu zbirku svakodnevnih detalja, čineći iskustvo univerzalnim i dirljivim. Ova zbirka, nenametljivo, ali snažno, potvrđuje žensko iskustvo naših turbulentnih prostora, afirmirajući volju za životom i pisanjem kao temeljem otpora i obnove.
Mateja Jurčević:
Žene iz Altamire
Zbirka pjesama
Žene iz Altamire Mateje Jurčević, nakon Goranom nagrađenog prvijenca
Bijela vrata, donosi čvrsto strukturiranu i promišljenu knjigu koja ljubav i intimu uokviruje u širi povijesni i kulturni horizont. Sastavljena od triju ciklusa -
Bukolike,
Elegije i
Groteske - ova zbirka pokazuje razigraniju paletu pjesničkih postupaka i zreliju izvedbu, potvrđujući autoričin pjesnički rast. Mateja Jurčević istodobno priziva tradiciju i otvara nova mjesta u suvremenom pjesničkom polju, osobito u obradi ljubavne tematike. Jezik njezinih stihova odlikuje se metaforičnošću, ritmičnošću i tankoćutnošću, pri čemu ljubav i žudnja zadobivaju poetsku snagu i neposrednost.
Žene iz Altamire knjiga je koja se ubraja među dragulje novije hrvatske poezije i donosi snažan ženski glas vrijedan pažnje.
Silba Ljutak:
Kuća na otoku
Kuća na otoku, autorice Silbe Ljutak
, knjiga je koja u potpisu nosi prestižnu nagradu Goran za mlade pjesnike, a potvrđena je i nagradama Slavić i Kvirin za mlade pjesnike. Izdvaja se kao jedan od najkompaktnijih suvremenih poetskih rukopisa, promišljene strukture u kojoj kompozicija suptilno imitira organsku dinamiku rasta. Od riječi kao sjemena, preko razdiobnih trostiha, mladica koje usmjeravaju čitatelja na novi tematski blok, do već stasalih pjesama koje nas vode u srž priče o identitetu, sve je posloženo kao vješta mikrokreacija. U njoj susrećemo temeljni prostor Otoka na koji se smješta sviješću oblikovana materija, Kuća, u kojoj su Majka i Otac, prapočelo svijeta čiji je pogled, konvencijama unatoč, usmjeren na žensku lozu i njezinu sudbinu.
Sonja Manojlović:
A sa šest labradora na more putovat ću
A sa šest labradora na more putovat ću poezija je koja se, kroz govor lirskih kazivača, realizira u dodiru iskustva jezika i iskustva egzistencije. Riječ je o govoru izrazito usidrenom u tjelesno iskustvo, protuslovlja i dileme postojanja sofisticirano zakriljenih metaforom, ali o govoru uvijek svjesnom samoga sebe, težine i važnosti riječi, također i potrošnosti riječi, jezika, metagovora, metateksta. Ima u njoj nešto od nepredvidivosti jazza, baš kao i u samome životu, a poezija Sonje Manojlović upravo je takva, prepoznatljiva i nepredvidiva.
A sa šest labradora na more putovat ću jedna je od važnijih etapa njezinog bogatog opusa, ali i cjelokupne suvremene hrvatske poezije.
Marijana Radmilović:
Putovanje oko tijela
Zbirkom
Putovanje oko tijela Marijana Radmilović pomaknula je za korak ili dva naprijed „poetike tijela“ ili „tjelesne osjetljivosti“ koje su u posljednjih desetak godina u domaćem pjesničkom polju uzele maha. Ona ih istovremeno i anticipira i nadograđuje; suprotno stvarnosnim poetikama i izravnim parolama, govor o tijelu je elegičan, ugođaj ponekad i snovit, pa i bajkovit, a ritam spor i težak, poput ravničarske rijeke. Takve su i ove feminističke elegije, duge, široke i spore; i bremenite iskustvom, iskustvom tijela, postanka, rasta, prolaznosti, davanja života, polaganog propadanja... Poezija koja traži predanog čitatelja, a zauzvrat nudi mnogo. Nudi sebe.
Martina Vidaić:
Tamni čovjek Birger
Tamni čovjek Birger Martine Vidaić pjesnička je zbirka izrazito komornih ugođaja, govor lirske junakinje okrenut je prema unutra, vlastitoj nutrini, prošlosti, obiteljskim vezama; ta labava, krhka mreža osobnog identiteta tvori lirsku protagonisticu koja pak tka tu mrežu svojim govorom. Produkt toga govora ova je kompleksna, slojevita, ponekad i mračna, a ponekad i blago ironična poezija. Moglo bi se reći da je to poezija svakodnevice, ali ujedno i otpora svakodnevici, otpora, ako se o njemu u kontekstu poezije može pričati, toliko upečatljivog da nam može i promaknuti.