Svečana dodjela Zlatnih arena 72. Pulskog filmskog festivala održala se u srijedu, 16. srpnja, u Istarskom narodnom kazalištu. Velikom zlatnom arenom za najbolji film nagrađen je 'Mirotvorac' redatelja Ivana Ramljaka, koji uz Dragutina Hedla i Hrvoja Zovka potpisuje i scenarij, a producent je Nenad Puhovski (Factum). Nagrade su dodijeljene za filmove iz Glavnog programa (Hrvatski film i Hrvatske manjinske koprodukcije), iz novog Regionalnog programa te Studentskog programa koji je od ove godine natjecateljski.
vrijeme: 16.07.2025. -
mjesto: Pula
„Mirotvorac” će biti prikazan u četvrtak, 17. srpnja u Areni u 23:00 sata, dok će pobjednički film iz sekcije Manjinska koprodukcija „Kako je ovdje tako zeleno?” (Nikola Ležaić) biti u Kinu Valli u četvrtak od 20:00 sati, a najbolji iz Regionalnog programa „78 dana” (Emilija Gašić) u Kinu Valli u 18:00 sati. Nagrada publike Zlatna vrata Pule bit će dodijeljena u četvrtak u Areni u 21:15.
O filmovima iz Glavnog natjecateljskog programa je odlučivao peteročlani žiri u sastavu Silvestar Kolbas, Tomislav Pavlic, Tihana Lazović Trifunović, Janko Popović Volarić i Jelena Paljan.
Nagrađeni u kategoriji HRVATSKI FILM
• Zlatna arena za oblikovanje zvuka dodjeljuje se Juliju Zorniku za film „ Zečji nasip“, redateljice Čejen Černić Čanak
„Kroz dojmljivo oblikovan zvučni pejzaž Julij Zornik uspijeva dočarati prijeteću prisutnost rijeke sugerirajući osjećaj napetosti i nelagode. Tome suprotstavlja nježne glazbene motive koji oslikavaju unutarnji svijet likova naglašavajući emocionalnu dubinu priče.“
• Zlatna arena za masku dodjeljuje se Ivani Pralija za film „Fiume o morte“, redatelja Igora Bezinovića
„Pretvarajući građane Rijeke u povijesne figure maska u filmu Fiume o morte istovremeno evocira povijesnu epizodu i služi kao alat ironije, postajući time jedan od ključnih elemenata koji stvaraju originalan svijet ovog hibridnog dokumentarca.“
• Zlatna arena za vizualne efekte dodjeljuje se Marinu Vuletiću za film „Dražen“, redatelja Danila Šerbedžije
„Sekvence kreirane vizualnim efektima u filmu Dražen sažimaju tijek vremena i povezuju dijelove radnje, istovremeno služeći kao vizualno atraktivan predah u priči.“
• Zlatna arena za glazbu dodjeljuje se Domasu Strupinskas za film ''Zečji nasip'', redateljice Čejen Černić Čanak
„Glazba Domasa Strupinskasa u filmu Zečji nasip precizno je i suptilno utkana u ritam filma. Upravo zbog te odmjerenosti djeluje snažno i sugestivno, prateći emocionalni naboj radnje koji raste poput nabujale rijeke.“
• Zlatna arena za kostimografiju dodjeljuje se Tajči Čekada i Manueli Paladin za film „Fiume o morte“, redatelja Igora Bezinovića
„Kostimi u filmu Fiume o morte s jedne strane uvjerljivo oslikavaju povijesno razdoblje, dok s druge strane svojom povremeno namjernom i šaljivom nezgrapnošću donose filmu ironijski sloj, kao i kritički komentar.“
• Zlatna arena za scenografiju dodjeljuje se Antonu Spazzapan za film „Fiume o morte“, redatelja Igora Bezinovića
„Spajajući prošlost i sadašnjost te smještajući povijesne elemente u suvremene prostore scenografija u filmu Fiume o morte stvara duhovit i apsurdan kontrast koji vizualno i značenjski obogaćuje film.“
• Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu dodjeljuje se Andriji Žuncu za ulogu Slavena u filmu „Zečji nasip“ redateljice Čejen Černić Čanak
„Kroz prigušenu glumu Andrija Žunac u filmu Zečji nasip nosi teret gubitka, osude i neizrečenih emocija, ostavljajući snažan dojam upravo svojom nenametljivom prisutnošću.“
• Zlatna arena za najbolju sporednu žensku ulogu dodjeljuje se Zrinki Cvitešić za ulogu Biserke Petrović u filmu „Dražen“ redatelja Danila Šerbedžije
„Sugestivno utjelovljujući majku koja je istovremeno brižna i pretjerano zaštitnički nastrojena Zrinka Cvitešić ostvarila je slojevitu i emocionalno uvjerljivu ulogu.“
• Nagrada Breza za najboljeg debitanta dodjeljuje se Lavu Novoselu za ulogu Marka u filmu „Zečji nasip“, redateljice Čejen Černić Čanak
„Balansirajući između vlastitih osjećaja i očekivanja okoline, između snage i krhkosti, Lav Novosel u svom debitantskom nastupu osvaja nevjerojatnom sigurnošću. Polako popuštajući pred potisnutim emocijama koje nadiru poput vodene bujice, snažno nas veže uz svoj lik.“
• Zlatna arena za montažu dodjeljuje se Damiru Čučiću za film „Mirotvorac“, redatelja Ivana Ramljaka
„Koristeći gotovo isključivo arhivski materijal Damir Čučić u filmu Mirotvorac dokumentarne fragmente povezao je u snažnu filmsku priču postigavši napetost i ritam svojstvene žanru trilera. Ovaj dokumentarni film pratimo bez daha ostajući na kraju duboko potreseni.“
• Zlatna arena za fotografiju dodjeljuje se Tomislavu Sutlaru za film „Dobra djeca“, redatelja Filipa Peruzovića
„Kroz pažljivo oblikovano svjetlo i profinjene kompozicije Tomislav Sutlar gradi atmosferu melankolije i prolaznosti koju dosljedno provlači tijekom čitavog filma.“
• Zlatna arena za najbolju glavnu mušku ulogu dodjeljuje se Filipu Šovagoviću za ulogu Nikole u filmu „Dobra djeca“, redatelja Filipa Peruzovića
„Filip Šovagović u filmu Dobra djeca donosi lik koji je duhovit i pomalo zajedljiv, ali uvijek ljudski blizak. Iza prividne jednostavnosti i lakoće krije tugu koja mu daje ranjivost i dubinu.“
• Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu dodjeljuje se Nini Violić za ulogu Saše u filmu „Dobra djeca“, redatelja Filipa Peruzovića
„Nina Violić u filmu Dobra djeca tumači lik žene koja iza hladne vanjštine skriva dubok unutarnji nemir i nezadovoljstvo. Svojom suzdržanom, preciznom glumom uspijeva prenijeti svu složenost lika ostavljajući snažan dojam upravo kroz ono što prešućuje.“
• Zlatna arena za scenarij dodjeljuje se Nikolini Bogdanović i Filipu Peruzoviću za film „Dobra djeca“, redatelja Filipa Peruzovića
„Samo s dva lika u jednom prostoru, kroz rijetke i šture dijaloge te mnogo tišina scenarij filma Dobra djeca prikazuje odnos dvoje ljudi - sestre i brata - o kojima mnogo više ne znamo nego što znamo, pa ipak ih osjećamo kao izuzetno slojevite likove. Unutar naizgled jednostavnog okvira, tiho i bez velikih gesti, ovaj scenarij sigurno i uvjerljivo gradi dramu prožetu finim humorom.“
• Zlatna arena za casting dodjeljuje se Sari Jakupec za film „Fiume o morte“, redatelja Igora Bezinovića
„Casting u filmu Fiume o morte briljantno spaja fikciju i stvarnost, pretvarajući sam proces castinga u ključan dramaturški element filma. Uključivanjem građana Rijeke i autoironijskim pristupom, glumačka postava postaje produžetak režijske ideje, dajući filmu slojevitost i duhovitost.“
• Zlatna arena za produkciju dodjeljuje se Vanji Jambrović i Tiboru Keseru za film „Fiume o morte“, redatelja Igora Bezinovića
„Produkcija filma Fiume o morte svojom predanošću poduprla je zahtjevnu režijsku koncepciju te iznijela ogroman poduhvat spajanja prošlosti i sadašnjosti, masovnih scena, naturščika i kostimirane akcije omogućivši tako jedinstveno filmsko ostvarenje.“
• Zlatna arena za izuzetan redateljski pristup dodjeljuje se Goranu Deviću za film „Paviljon 6“
„Prikazujući prizore cijepljenja tijekom pandemije covida s opservacijskom distancom ali i velikim povjerenjem u ljude, redatelj Goran Dević pustio je situacijama da se razviju i govore same od sebe. U toj kolektivnoj neobičnosti i apsurdnosti redatelj je prvenstveno pronašao ljudsku potrebu za povezivanjem stvorivši film koji osvaja duhovitošću i toplinom."
• Zlatna arena za režiju dodjeljuje se redatelju Igoru Bezinoviću za film „Fiume o morte“
„Koristeći različite stilske registre - od nadrealizma i ironije do duhovitosti i ludizma, vješto preplićući igrano i dokumentarno, u režiji koja od prvog do zadnjeg trenutka kontrolira to obilje materijala te precizno oblikuje ritam i ton filma, Igor Bezinović stvorio je razigran film koji istovremeno zabavlja, propituje te izmiče očekivanjima. “
• Velika zlatna arena za najbolji film dodjeljuje se filmu „Mirotvorac“ redatelja Ivana Ramljaka, producenta Nenada Puhovskog, scenarista Dragutina Hedla, Hrvoja Zovka, Ivana Ramljaka i produkcijske kuće Factum.
„Film Mirotvorac iz arhivskog materijala oblikuje portret čovjeka čija je uloga u povijesti ostala prešućena, iako je mogla promijeniti njezin tijek. U toj gesti vraćanja glasa zaboravljenom pojedincu, Josipu Reichl - Kiru, film nenametljivo ali snažno progovara o vrijednosti izbora koji ne ostavljaju trag u novinskim naslovima, ali govore o ljudskosti. Priča o čovjeku kojeg se htjelo zaboraviti postao je film koji se ne može zaboraviti. “
Nagrađeni u kategoriji HRVATSKA MANJINSKA KOPRODUKCIJA
• Zlatnu arenu za najbolju Hrvatsku manjinsku koprodukciju dodjeljuje se filmu „Kako je ovdje tako zeleno?“, redatelja Nikole Ležaića te producentima Mariji Lero i Siniši Juričiću
„Nikola Ležaić u filmu “Kako je ovdje tako zeleno?” sa suzdržanom emocijom govori o izgubljenom zavičaju, prolaznosti i pripadnosti. O svijetu iz kojeg se ne može potpuno otići, niti mu se istinski vratiti - svijetu koji nestaje, ali ostaje duboko utisnut u onoga koji iz njega potječe.“
• Zlatna arena za glavnu žensku ulogu u Hrvatskoj manjinskoj koprodukciji dodjeljuje se Fereshteh Hosseini za ulogu Fereshteh u filmu „Među bogovima“, redatelja Vuka Ršumovića
„Fereshteh Hosseini utjelovila je lik moderne Antigone - odlučne, postojane i nepokolebljive. Ulogu nosi s nevjerojatnim dostojanstvom i unutarnjom snagom, gradeći lik koji ostaje u gledatelju dugo nakon završetka filma.“
• Zlatna arena za glavnu mušku ulogu u Hrvatskoj manjinskoj koprodukciji dodjeljuje se Filipu Đuriću za ulogu Nikole Ležaića u filmu „Kako je ovdje tako zeleno?“ redatelja Nikole Ležaića
„Filip Đurić donosi ulogu s prividnom jednostavnošću, bez viška geste ili naglašenih emocija. Kako film odmiče, njegov lik se nenametljivo povlači u drugi plan, ostavljajući prostor drugima i povlačeći se sve dublje u kontemplaciju o prolaznosti i pripadnosti, prošlosti i sadašnjosti, životu i smrti. “
• Zlatna arena za kameru u Hrvatskoj manjinskoj koprodukciji dodjeljuje se Aleksandru Pavloviću za film „Kako je ovdje tako zeleno?“ redatelja Nikole Ležaića
„Kamera Aleksandra Pavlovića u zagasitim tonovima precizno hvata kontraste između rastrzanosti urbanog života i smirene prisutnosti života na selu. Taj seoski život ne prikazuje idilično ni romantizirano - jer radi se o prostoru sjećanja, melankoličnom i stvarnom, bez iluzije povratka.“
• Zlatna arena za montažu u Hrvatskoj manjinskoj koprodukciji dodjeljuje se Vladimiru Gojunu za film „Dobre djevojke“, redateljice Urške Djukić
„Montaža Vladimira Gojuna u filmu Dobre djevojke suptilno ističe nijanse verbalne, a posebno neverbalne komunikacije među glavnim junakinjama, gradeći njihove odnose kroz tišine, poglede i odsutnosti. Preciznim ritmom uspostavlja i osjetljiv balans između djevojaka i prirode koja ih okružuje, čime doprinosi poetskoj atmosferi i slojevitosti filma.“
• Zlatna arena za sporednu mušku ulogu u Hrvatskoj manjinskoj koprodukciji dodjeljuje se Nikoli Ristanovskom za ulogu Nikole u filmu „Među bogovima“, redatelja Vuka Ršumovića
Nagrađeni u REGIONALNOM PROGRAMU
O filmovima iz Regionalnog programa je odlučivao tročlani žiri u sastavu: Hana Jušić, Jurij Meden i Nataša Buljan.
• Zlatna arena za najbolji Regionalni film dodjeljuje se Emiliji Gašić za film „78 dana” redateljice Emilije Gašić (Srbija)
„Ovaj film nagrađujemo zbog izuzetno nadahnutog spoja vješte naracije i originalnog formalnog pristupa, kojim je ispričana univerzalna priča - priča koja nam je slomila srce, ali ga istovremeno ispunila nadom za budućnost filma u regiji.”
• Posebno priznanje za film u Regionalnom programu dodjeljuje se Marku Đorđeviću za film „Za danas toliko” (Srbija i Bosna i Hercegovina).
„Posebnim priznanjem nagrađujemo ovaj promišljen i topao film, koji nas svojim nekonvencionalnim narativnim pristupom potiče da u svakodnevnom i naizgled običnom prepoznamo ono izuzetno.”
Nagrađeni u STUDENTSKOM PROGRAMU
O nagrađenim filmovima u Studentskom programu odlučivao je tročlani žiri: Gregor Božič, Ornela Čop i Andrija Mardešić.
Zlatna arena za najbolji studentski film dodijeljena je redatelju filma „Grčke marelice” Janu Krevatinu (Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu) uz obrazloženje da nas taj režijski precizan, glumački uvjerljiv film uvlači u seting nedovoljno iskorišten u filmskim pričama, a koji nam je svima dobro poznat. „Jedna uobičajena noć na benzinskoj postaji postaje alegorija mikrokozmosa u kojem se zrcali sva samoća, dosada, svakodnevica i beznadnost prostora bivše Jugoslavije”, zaključuje žiri u obrazloženju.
Posebno priznanje dodijelili su filmu „Fleka" redateljice Sare Alavanić (Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu) obrazloživši da ovo ostvarenje nebrušenog, ali jedinstvenog stila u hrvatskom filmu obećava da bi autoričini budući radovi mogli imati potencijal da budu zanimljivi i drukčiji od onoga što imamo običaj gledati u našoj kinematografiji. „Stilski zanimljiv početak filma nam implicira da mlada autorica ima dobre filmske uzore i tendenciju ka estetici ružnog. Barata uvjerljivo zvukovima i teksturama pa nas je uspjela uvući u svijet koji nam je istovremeno odbojan i zanimljiv”, obrazložio je žiri.
