U Zagrebu, 19. studenoga, preminuo je Miroslav Križić, jedan od najvažnijih promotora jazz glazbe u Hrvatskoj.
mjesto: Zagreb
Rođen je 1930. godine u Zagrebu. Kao srednjoškolac radio je kao reklamni crtač i fotograf u Oglasnom zavodu Hrvatske. Diplomirao je povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1961. na poziv tadašnjeg gradonačelnika Većeslava Holjevca počinje raditi u Skupštini grada Zagreba kao tajnik za nauku i kulturu, u Fondu za unaprjeđivanje kulturnih djelatnosti, te kao tajnik Komisije za dodjelu Nagrada grada Zagreba.
Sedamdesetih godina bio je rukovoditelj tribina u Centru za kulturu i informacije, a djelovao je i kao predsjednik Komisije za program i sredstva USIZ-a kulture grada Zagreba. Od 1980. pa do umirovljenja 1992. rukovoditelj je programskih djelatnosti Muzičke omladine Hrvatske.
Tijekom pet mandata bio je aktivan član Programskog savjeta Zagrebačkog biennala suvremene glazbe i suosnivač Jazz kluba Zagreb. U povodu pedesete obljetnice djelovanja Hrvatske glazbene mladeži dodijeljena mu je Zlatna značka te organizacije s kojom je bio povezan još od studentskih dana.
Za glazbu se zainteresirao u mladosti, te u dobi od četrnaest godina počinje skupljati gramofonske ploče. Sredinom pedesetih počeo je objavljivati tekstove o glazbi u dnevnim listovima i časopisima (Narodni list, Vjesnik, Studentski list, Telegram, Oko, Mol, Cantus, WAM i drugi), a šezdesetih započinje suradnju na Radio Zagrebu (danas Hrvatski radio), gdje je tijekom života objavio više od 1600 radijskih priloga i emisija – Portreti i profili, Muzika bez reda vožnje, Jazz na koncertnom podiju, Glazbeni vremeplov, Jazz klub, Pjevač tjedna (u suradnji s Nadom Križić-Vrkljan), Transverzale suvremene glazbe, Muzička radionica, i mnoge druge.
Ostat će zapamćen po glazbenim tribinama koje je više desetljeća vodio u Zagrebu (Studenski centar, Kinoteka i dr.), ali i u ostalim gradovima Hrvatske. Odgojio je brojnu publiku koja je zahvaljujući njegovim tribinama i radijskim emisijama upoznala svijet jazza, swinga, bluesa i nastavila uživati i istraživati te glazbene izričaje. Za vrijeme života skupio je više tisuća gramofonskih ploča koje će ostati sačuvane kao memorijalna kolekcija i važan segment istraživanja jazz glazbe na našim prostorima.
