Preskočite na glavni sadržaj

Premijera kazališne predstave 'Čovjek koji je htio'

Teatar studio 9, u suradnji sa Zagrebačkim centrom za nezavisnu kulturu i mlade – Pogon, najavljuje premijeru kazališne predstave 'Čovjek koji je htio' autora i izvođača Mladena Vujčića i Karmen Sunčane Lovrić. Izvedbe će se moći pogledati 17. i 18. prosinca u Maloj dvorani Pogon.
vrijeme: 17.12.2021. - 18.12.2021.
mjesto: Zagreb
url: https://www.pogon.hr/

O predstavi (trajanje 1h):

Tko visoko leti, nisko pada…
Priča je to o čovjeku koji je silno htio, priča o Kostji, ali i o svima nama…

Što je ono što u nama rađa strasti, žudnje i inspiraciju, a što je to što nas koči u ostvarivanju tih htijenja? Protiv koga i čega se borimo u pokušajima ostvarivanja svojih snova, odvija li se bitka izvan nas i određuje li nas sudbina, ili ipak možemo pa i moramo sami biti tvorci svoje sreće…? Odakle izvire individualna sposobnost čovjeka da svjesno i motivirano djeluje u skladu sa svojim željama, a odakle njegova nemogućnost, strahovi i prepreke…?

Ova autorska tragi-komedija inspirirana je djelom Galeb, Antona Pavloviča Čehova, a posebice likom Kostje, mladog nadobudnog pisca koji sanja o uspjehu i slavi, ali iako njegove želje lete visoko, u srazu životnih okolnosti i osobnih očekivanja, njegova duša pada sve niže i niže, dok ne dosegne dno. U Kostjinoj priči ljubav je i inicijator i egzekutor njegovih snova i djelovanja te naposlijetku njegovog konačnog pada. Priznanje i ljubav koju cijeli život pokušava dobiti od otuđene majke, on prebacuje na ljubav i opsesiju prema Nini, mladoj glumici koja pak ima svoja mučna nastojanja i težnje. U vrtlogu potreba, ambicija i životnih prevrata, njegovi se snovi tope kao mitskom Ikaru krila i on neizbježno nestaje u ponorima svojih vlastitih čežnji…

Autori predstave, inspirirani estetikom “Siromašnog kazališta” Jerzya Grotowskog i teorijom “Praznog prostora” Petera Brooka, te potaknuti Kostjinim pretenzijama da stvori nove forme, također grade vlastitu kazališnu formu. Suočavajući razlike klasičnog i suvremenog kazališta i poigravajući se s elementima komedije, drame, monodrame, lutkarstva i fizičkog teatra otvaraju publici mogućnost da dožive Galeba kao nikad prije, ali da dožive i ožive i zaboravljene dijelove sebe…