Premijera baleta ‘Breza’, u režiji i koreografiji Dinka Bogdanića, održat će se u zagrebačkom Kazalištu Komedija, u četvrtak, 5. svibnja u 20 sati. Osim premijerne izvedbe, predstava je na repertoaru i u petak i nedjelju, 6. i 8. svibnja, s početkom u 20 sati.
vrijeme: 05.05.2011. u 20 sati
mjesto: Zagreb, Kazalište Komedija, Kaptol 9
Scenografkinja je Dinka Jeričević, kostimografkinja Elvira Ulip, a svjetlo je oblikovao Zoran Mihanović.
Nakon uspješne suradnje sa Zagrebačkim plesnim solistima na prvoj samostalnoj predstavi svog Baletnog ansambla, baleta Brel Dinka Bogdanića, Kazalište 'Komedija' predstavlja još jedno baletno djelo. Dugogodišnji 'Komedijin' dirigent i skladatelj Veseljko Barešić, autor pop opere 'Romeo i Julija' te mjuzikala 'Priča s južne strane' i 'Nosonja', prema sadržaju novele 'Breza' Slavka Kolara, skladao je istoimeni balet. Tragična sudbina mlade seoske žene Janice, iskazana fatalističkom sudbinom u kontekstu okrutnosti primitivne seoske sredine, poznata je i iz kultnoga hrvatskog igranog filma redatelja Ante Babaje iz 1967. U naslovnoj ulozi Breze je Daria Brdovnik Bukvić, u alternaciji sPetrom Radošević.
U ostalim su baletnim ulogama Azamat Nabiullin, Bojan Valentić, Tamara Masnjak, Ana Hanić, Mladen Mordej Vučković, Stela Gajski, Morana Paškiević, Emil Kuzminski, Dejan Jakovljević, Zoran Simikić i Berislav Hunski.
Renata Sabljak i Dario Štulić pjevački su doprinos predstavi, a nastupa i ženski zbor Kazališta Komedija.
Zašto 'Breza'?
'Istoimena novela Slavka Kolara poslužila je nekim autorima (dramaturzima) da ju oblikuju za scensko prikazivanje, a možda je najveći uspjeh u tom smjeru postigao antologijski film Ante Babaje 'Breza'.
Tragični lik mlade žene Janice, kao žrtve primitivne i pomalo okrutne seoske sredine, (citat:' Ona je kak breza među bukvama'), čini se pogodnim i za baletni izričaj, jer slično kao što je u 'Labuđem jezeru' Odeta labud, tako bi se moglo reći da je, na neki način, u 'Brezi' Janica breza.
Marko Labudan zanemaruje svoju bolesnu ženu Janicu, koja ga neizmjerno ljubi, do te mjere da joj ne priušti čak ni liječnika. Štoviše, nedugo nakon njezine smrti on se odaziva pozivu da bude barjaktar na tuđoj svadbi. Tek na kraju dolazi njegovo osvješčenje i kajanje, kojim nam Slavko Kolar ukazuje na gorku istinu; da postajemo svjesni što smo imali tek kada smo to izgubili.' – Veseljko Barešić
'…Brezu sam prihvatio kao temu ne samo zbog moje opčinjenosti likom Janice nego, prije svega, zbog zanimljivog suočavanja tradicionalnoga, ruralnog načina života, zasnovanog na patrijarhalnim društvenim vrijednostima i svevremenske potrebe mladih za gospodarenjem vlastitom sudbinom i budućnošću. Ova vječna dihotomija svih naraštaja našla je u Kolarovoj pripovijetki idealan književni izraz koji svojom izvanrednom dramaturgijom upravo priziva dramska i ina uprizorenja. Nakon brojnih uspješnih scenskih adaptacija i dramatizacija, te izvanrednog Babajinog filma, činilo mi se vrlo intrigantnim pretočiti ovu pripovijetku u sasvim drukčiji, glazbenoscenski izraz....' – Dinko Bogdanić
