Šesti svezak Povijesti Hrvata Matice hrvatske, knjiga "Temelji moderne Hrvatske - Hrvatske zemlje u 'dugom' 19. stoljeću" predstavljena je u utorak u Palači Matice hrvatske u Zagrebu.
vrijeme: 03.10.2017.
Knjigu su predstavili recenzenti Stjepan Ćosić i Zlatko Matijević te urednice knjige Jasna Turkalj i Vlasta Švoger.
Ćosić je istaknuo kako svaki naraštaj iz svoje perspektive piše sintezu nacionalne povijesti te ocijenio kako je ova generacija hrvatskih povjesničara ispunila svoj nacionalni i historiografski dug.
Smatra kako je knjiga iskorak i novum u pisanju sinteza hrvatske povijesti. "Sve što je u ovoj knjizi obuhvaćeno relevantno je", napomenuo je dodavši kako je 19. stoljeće najkompleksnija prijelomnica Hrvatske.
Naglasio je kako u 19. stoljeću u povijest ulazi narod kao oblik kolektivnoga identiteta.
Po Ćosićevim riječima svaka nova sinteza je i revizija dosadašnje historiografije pa je zato, smatra, dobrodošla svaka revizija u historiografiji.
Matijević je naglasio kako je ovu sintezu radio sam vrh hrvatske historiografije te dodao kako su u knjizi obrađene, uz političku, i kulturna, intelektualna u društvena povijest hrvatskoga naroda.
Posebno je istaknuo vrijednost rada o pitanjima panslavenstva, koje je dosad, kako je rekao, uglavnom obrađivano s književnih i jezikoslovnih stajališta. U pozadini te ideologije stajao je projekt ruske vanjske politike o širenju carske Rusije, napomenuo je.
Ocijenio je i kako su hrvatski pokušaji da se Austro-Ugarska uredi na trijalističkom načelu, premda je Čista stranka prava uspjela dobiti carsku i ugarsku privolu, nažalost prekasno došli. Naime neposredno poslije toga Monarhija se raspala, rekao je.
Po riječima Jasne Turkalj Matičin sintetski prikazi hrvatske povijesti usmjeren je na prikazivanje političkih zbivanja i procesa, integracijskih ideologija te na gospodarski i društveni razvoj, kulturu i vjerske odnose kao i životnu svakodnevicu različitih društvenih slojeva, ali i regionalnu perspektivu te interpretaciju zbivanja i procesa hrvatske povijesti na političkom, institucionalnom, gospodarskom, društvenom, kulturnom i vjerskom području u širem, međunarodnom, kontekstu.
Ova sinteza hrvatske povijesti u "dugom" 19. stoljeću, smatra, prati moderne trendove u sintetskoj obradbi nacionalne povijesti i objedinjuje sve aspekte hrvatske prošlosti pa kao takva predstavlja iskorak u metodološkom i koncepcijskom pogledu.
Knjiga "Temelji moderne Hrvatske - Hrvatske zemlje u 'dugom' 19. stoljeću" (741 str.) je podijeljena u tri velike tematske cjeline.
U prvoj su temeljne razvojne sastavnice na općehrvatskoj razini počevši od osnovnih odrednica političke povijesti, preko institucija izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, demografskih kretanja, hrvatskog iseljeništva i Hrvata u susjednim zemljama. Također je obrađene strukture hrvatskoga društva uvažavajući regionalne posebnosti te širenje modernih političkih ideja i ideologija, nacionalno-integracijski proces i oblikovanje moderne hrvatske nacije, zatim gospodarski razvoj hrvatskih zemalja, ustroj različitih vjerskih zajednica kojima su pripadali stanovnici Hrvatske u 19. stoljeću, kulturni i intelektualni razvoj te svakodnevni život stanovnika hrvatskih zemalja.
U drugoj tematskoj cjelini obrađene su pojedine hrvatske regije.
Treća cjelina prikazuje hrvatske zemlje u međunarodnom kontekstu, s težištem na onim zemljama s kojima su hrvatske zemlje tijekom "dugog" 19. stoljeća bile državnopravno povezane ili su imale važnije političke, gospodarske i kulturne veze i kontakte.
Na kraju svakoga teksta doneseni su izbor iz relevantne literature, a u nekim tekstovima i izbor najvažnijih izvora. U knjizi se donosi desetak povijesnih karata, posebno izrađenih za ovo izdanje, a tekst prate i nadopunjuju brojne ilustracije i grafikoni.
Knjiga je rezultat rada više od dvadeset znanstvenica i znanstvenika srednje i mlađe generacije, a osim povjesničara svojim prilozima prisutni su i pravni povjesničari, povijesni demografi, politolozi i etnolozi.
Knjigu su uredile Jasna Turkalj i Vlasta Švoger, a o "dugom" 19. stoljeću pišu: Juraj Balić, Tihomir Cipek, Dalibor Čepuljo, Ljiljana Dobrovšak, Zoran Grijak, Zlatko Hasanbegović, Željko Holjevac, Arijana Kolak Bošnjak, Mirela Krešić, Marino Manin, Dragan Markovina, Tomislav Markus, Kristina Milković Šarić, Aleksandra Muraj, Filip Novosel, Robert Skenderović, Slavko Slišković, Dinko Šokčević, Vlasta Švoger, Marko Trogrlić, Jasna Turkalj, Josip Vrandečić, Božena Vranješ-Šoljan, Milan Vrbanus, Zdravka Zlodi, Zlata Živković-Kerže i Dinko Župan. (Hina)
