Predstavljanje roma 'Zavjet' Orijane Koloper

Promocija romana je dio službenog programa kojim se obilježava 950 godina od prvog pisanog spomena grada Šibenika.
Kao promotori, uz autoricu Orijanu Koloper, u programu sudjeluju  dr.sc. Ivica Poljičak, Joško Ševo, Nikola Urukalo. Kao posebni gosti nastupit će Goran Končar, violina i Ljerka Končar Gamulin, violončelo.
Roman je prvu promociju imao u Šibeniku na tvrđavi Barone, 4.svibnja 2016.

"Uperivši svoju pažnju na probleme svakodnevice urbanog života u našoj povijesti, tu stiješnjenu pozornicu građanskog života na području Hrvatske, autorica se problemski dotiče nekoliko ključnih područja. To su prvenstveno pojedinac u odnosu prema društvu, potom njegove intimne i emocionalne preokupacije u kojima pojedinac i njegova sredina igraju značajnu, pokretačku ulogu, zatim društveni i politički kontekst u kojem se oni nalaze, predstavljaju metaforu hrvatske povijesti i sudbine hrvatskog naroda. Uronjenost u tu stvarnost u kojoj se ravnopravno sudaraju ključni trenuci vremena s trivijalnošću lokalne sredine, približavaju Koloper suvremenoj prozi koju će neki nazvati jednostavno povijesnim romanom, neki pak pripovijednom prozom, međutim, detaljnija analiza pokazuje nam nešto sasvim drugo. Slika je to društvenog i socijalnog života, toliko dobro i detaljno opisana da s pravom taj roman možemo nazvati punokrvno šibenskim. «Čovjek je ono što je proživio i ono što je učinio», napisati će Ortega y Gasset te bih zaključio kako romaneskni diskurs Orijane Koloper govori o umjetničkom djelu, ponekad ispisanog s većom, a ponekada s manjom akribijom, ali uvijek i trajno se osjeća kako autorica postupa prema pritisku vlastite prošlosti i okolnosti u kojima se nalazi u trenutku kada piše pojedino djelo. Uostalom, da autoričina tematika nije obično poigravanje pisanjem i uopće stvarima koje oni drugi (dakle, kritičari, čitalačka publika, teorija književnosti…) uzimaju vrlo ozbiljno pokazuje i ovo djelo koje nas podsjeća na prave mogućnosti i utjecaj dobro napisanog romana. Autorica nije pretenciozna, još je manje sklona pompoznim gestama u širokom zamahu taštine. S druge strane ona je i pomirljiva, staložena promatračica sa strane, koja se zna i sama na račun svojih emocionalnih odrednica našaliti ali isto tako realističkim načinom bez poruge ocrtati jedan trenutak sa svim dominantnim ljudskim karakterima i osobnostima koji tome ozračju daju osnovni ton ili su pak karakteristični izdanci, bolje reći rezultanta različitih silnica jednoga doba, jedne stvarnosti. Sazrijevanje ovog djela, koje je u kontinuitetu dugo nastajalo zapravo je povučenost, strpljivo izgrađivanje sebe kroz vlastitu poetiku u književnosti. Možda jedno nastojanje u suvremenim književnim praksama da se opiše nešto umjetnički novo, uokvireno u jedan povijesni kontekst.
Zatekavši se na takoreći, dosta neplodnom književnom zemljištu, jer sjetimo se, Šibenik je nakon Drugog svjetskog rata bio grad u građevinskoj i industrijskoj ekspanziji, revitalizaciji postojećeg, potom i važan prometni i gospodarski centar kojemu je gravitirala snažna turistička makroregija ali je u književnom smislu jako zaostajao. I ne samo to, radnja romana znači povratak gradu Šibeniku kao temi, velikoj neafirmiranoj priči koja bi mogla biti  pokretačem jedne nove vizije ovoga grada i novog pogleda na sintezu povijesti koja u interakciji sa stvarnošću daje jedan umjereniji ton, osjećajnost koja je tako potrebna Šibeniku, gradu za kojeg su svi govorili da je bez izgrađenog  identiteta, bez svijesti o vlastitoj vrijednosti."
Mladen Urem, iz nakladničke recenzije