Predstavljanje monografije 'Ivan Picelj / grafičke mape'

Na predstavljanju monografije govorit će: predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, akademik Igor Fiskovići autorice mr.sc. Snježana Pintarić i mr.sc. Slavica Marković.

Ivan Picelj je kompleksna umjetnička osobnost, slikar, kipar, grafičar, dizajner, jedan od  pionira serigrafije u Hrvatskoj, njezin zagovornik i dosljedni korisnik tijekom cijeloga radnoga vijeka. Jedanaest grafičkih mapa i serija Picelj,1957., Oeuvre programmée No1,1966.,  Cyclophoria,1971., Geometrie elementaire-soft and hard,1973. Remember1976., Connection,1979./1980.,  Remember1984.-86., Odnosi,1992., Varijacije 1994., Varijacije, 2002., Ulmske varijacije, 2006., s ukupno 116 grafičkih listova realiziranih tehnikom serigrafije, samodostatna su, izdvojiva cjelina Piceljeva multimedijskoga opusa i komplementarna dionica njegova stvaralaštva.

Nastajale su tijekom pola stoljeća djelovanja u sitotiskarskim atelijerima Zagreba, Pariza i Ljubljane, u bliskoj suradnji s izdavačima (među kojima treba istaknuti parišku galeristicu Denise René i  voditelja svojevrsne institucije zagrebačke serigrafije Branu Horvata u čijem je Studiju S tiskano čak 7 mapa i serija) i najuglednijim hrvatskim i europskim likovnim kritičarima ( Radoslav Putar, Gillo Dorfles, Abraham Moles, Raoul Jean Mouline,  Annie Le Brun, Darko Schneider i  Brane Kovič ).

Danas sa sigurnošću možemo reći da su te  mape važno poglavlje hrvatske grafičke umjetnosti i respektabilna dionica u povijesti europske serigrafije. Serigrafija je tehnika propusnoga tiska s nekoliko bitnih prednosti za izvedbu multioriginala u odnosu na do tada primjenjivane  grafičke tehnike visokoga, dubokoga i plošnoga tiska. Omogućavala je primjenu jarkih, fluorescentnih boja, egzaktan otisak, laku realizaciju velikih naklada, identičnu kvalitetu prvoga i zadnjega otiska, a na samom početku primjene, prema postulatima Exata 51  savršeno se uklopila kao medij diseminacije geometrijske apstrakcije u šire slojeve društva. Ostale njezine prednosti doći će do izražaja tijekom sljedećih desetljeća, kada Picelj upravo posredovanjem grafičkih mapa i pojedinačnih listova razlaže svoja avangardna promišljanja i likovne koncepte.

Jedanput prepoznata i prisvojena tehnika serigrafije više nije bila predmetom preispitivanja. Iako je od najranije mladosti zagovarao eksperiment nije se, osamdesetih a niti poslije, priklonio novim tehnologijama koje su lansirale sofisticirane metode tiska,  primjerene njegovoj likovnoj orijentaciji.