U četvrtak, 18. veljače u 13 sati u foyeru HNK Zagreb, povodom premijere predstave 'Žena' Josipa Kosora bit će predstavljena 'Djela Josipa Kosora' u izdanju nakladnika Ex libris. Riječ je o realizaciji izuzetno vrijednog projekta tiskanja Kosorovih djela u 12 svezaka, u kojemu su, uz poznata, prvi put biti objavljena i manje poznata ili dosada netiskana djela.
vrijeme: 18.02.2016. 13:00 sati
mjesto: Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Trg maršala Tita 15
Uz Milana Begovića i Ivu Vojnovića, Kosor je najprevođeniji i najizvođeniji hrvatski dramatičar u inozemstvu u prvoj polovici prošloga stoljeća. Posljednje njegovo djelo uprizoreno u zagrebačkome Hrvatskome narodnom kazalištu bio je 'Požar strasti' 1934. u režiji Branka Gavelle.
Već je 'Požarom strasti', jednom od svojih prvih drama, Kosor privukao pozornost intelektualaca europskoga kruga. Poznati austrijski pisac Stefan Zweig pomagao mu je u realizaciji državne potpore austrijske vlade i to je bio početak Kosorovih lutanja na kojima će susretati i prijateljevati s velikim umjetnicima svojega doba poput Maksima Gorkoga ili Konstantina Stanislavskoga. Živio je u Beču i Münchenu, putovao Rusijom, boravio u Londonu, Parizu i Beogradu, a od 1938. sve do smrti 1961. najviše je boravio u Dubrovniku. Čak je dva puta bio nominiran za Nobelovu nagradu za književnost. U svojim dramama Josip Kosor, vođen naturalističkim impulsima, izlazi iz realističkih okvira, portretirajući unutrašnjost situacija i likova kojima upravljaju podsvijest, nagoni i strasti, birajući psihološku i socijalnu tematiku, buntovno istražujući krajnosti ljudskih emocija i postupaka. Njegov dramski opus obiluje fantazmagorijama, brutalnošću, neobuzdanim i razuzdanim prizorima na granici ludila, a sve to Kosora označava kao autentičnoga hrvatskog ekspresionista koji tek čeka na svoje opravdano i ponovno scensko istraživanje.
U predstavljanju, koje će moderirati ravnatelj Drame Hrvatskog narodnog kazališta Ivica Buljan, sudjelovat će urednik izdanja, akademik Dubravko Jelčić, intendantica Dubravka Vrgoč, akademik Viktor Žmegač, akademik Boris Senker i dr. Ivica Matičević.
