U srijedu, 5. ožujka, u 18,30 sati, u sklopu programa 'Umjetnička baština u fokusu mladih znanstvenika', u prostorima DPUH-a, održava se predavanje Meri Zornije 'Predromanička skulptura Boke kotorske – nove spoznaje i otkrića'.
vrijeme: 05.03.2014. 18,30
mjesto: Zagreb; DPUH, Preradovićeva 44
Kao najjužniji grad bizantske Dalmacije Kotor je, nakon Risna u antici, preuzeo ulogu najznačajnijeg urbanog centra u Boki kotorskoj. Na njegovoj pozornici krajem 8. i početkom 9. stoljeća odigrali su se događaji koje nam danas služe kao ključni reperi oko kojih se vežu počeci ranosrednjovjekovne umjetnosti u Boki. To je vrijeme prvog potvrđenog kotorskog biskupa Ivana, sudionika Drugog nicejskog koncila 787. godine, pod čijom su naručiteljskom palicom opremani interijeri starijih ranokršćanskih crkava na području biskupije.
Njihove mramorne liturgijske instalacije pripisane su novoj Klesarskoj radionici iz doba biskupa Ivana te predstavljaju najraniji sloj predromaničke plastike na čitavom području južne Dalmacije. U Ivanovo vrijeme došlo je i do nabave relikvija svetoga Tripuna, po tradiciji 809. godine. Na novom gradilištu martirija formirana je slijedeća generacija umjetnika, otprije poznata kao Kotorska klesarska radionica. Ona pokazuje već dosegnutu zrelost predromaničkog stila, a broj i rasprostranjenost lokaliteta na kojima radi znatnu su veći, što govori o intenzivnoj graditeljskoj aktivnosti te o pojačanjom valu kristijanizacije stanovništva. Njezina produkcija obuhvaća široko područje od Dubrovnika do Lješa te se vremenski smješta u prvu polovinu 9. stoljeća.
Nakon ovog zamaha umjetničke aktivnosti u Boki, u drugoj polovini 9. stoljeća uslijedio je zastoj. U 10. i 11. stoljeću vodstvo na umjetničkom planu preuzima dubrovačko i pelješko područje. U Kotoru su također prisutni odjeci ove skulpture – nekolicina reljefa može se povezati s opremom sv. Petra Velikog u Dubrovniku te s 2. slojem pelješke skulpture što ga je definirao M. Jurković. S kraja razdoblja potječe nekoliko značajnijih reljefa na prijelazu prema ranoromaničkim stilskim strujanjima, koje u svom dozrelom obliku prvi puta susrećemo tek na novoj katedrali sv. Tripuna iz 1166. godine.
Meri Zornija je asistentica na Odjelu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru. U znanstvenom radu bavi se fenomenima ranokršćanske i ranosrednjovjekovne umjetnosti istočne obale Jadrana, poglavito predromaničkom skulpturom južne Dalmacije i crnogorskog primorja.
Voditeljica programa: dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
