Preskočite na glavni sadržaj

Predavanja o književnici Dragojli Jarnević, povodom 200. obljetnice rođenja

U okviru obilježavanja 200. obljetnice rođenja hrvatske književnice, ilirkinje Dragojle Jarnević (1812.-1875.) u Karlovcu su održana dva predavanja: o mjestu Dragojle Jarnević u hrvatskoj književnosti i o značaju njezinog dnevnika koji, osim što ju ocrtava kao osobu, predstavlja i kroniku vremena s političkim, kulturnim i općedruštvenim promjenama. Posljednja u nizu manifestacija bit će stručni skup, 25. listopada, na kojem će o značaju Dragojle Jarnević nekad i danas govoriti šestero sveučilišnih profesora.
vrijeme: 17.10.2012.
mjesto: Karlovac, Gradski muzej

Ravnateljica Muzeja Hrvojka Božić naglasila je da je polovinom 19. stoljeća, u vrijeme hrvatskog narodnog preporoda, Dragojla Jarnević svojim spisateljskim radom i javnim djelovanjem "iskočila je iz tadašnjih društvenih okvira" jer uloga žene tada nije bila ni da stvara književnost niti da javno djeluje.
 
Osim pjesama, napisala je 15-ak pripovjedaka i tri drame, koje nikada nisu izvedene, ali i roman "Dva pira" te "Dnevnik", društvenu kroniku s literarnom vrijednošću, od 1833. do 1874. godine, gdje je ujedno vidljiv i Dragojlin razvoj poznavanja hrvatskog jezika, budući da joj je materinji jezik bio njemački, navela je Božić napominjući kako je Dragojla Jarnević, oduševljena ilirizmom, počela učiti hrvatski jezik.
 
"Prvi dio 'Dnevnika' je sentimentalan, romantičan, intiman, a drugi dio ima ozbiljne karakteristike modernizma sa psihološkim promišljanjima", kazala je Božić te ocijenila Jarnević kao oštroumnu ženu oštra jezika koja se ostvarivala kroz javno djelovanje, podučavanje djece, šivanje i nadasve kroz pisanje "Dnevnika". "Budući da 200 godina od njenog rođenja još uvijek o njoj govorimo, znači da Dragojla Jarnević i dalje javno djeluje", zaključila je Božić.
 
Sanda Kočevar, viša kustosica Povijesnog odjela karlovačkog Muzeja, u svom je predavanju predstavila sadržaj "Dnevnika" kroz vrlo živopisne primjere izdvajajući dio u kojem se Dragojla zalaže za obrazovanje žena svog vremena, umjesto da se "njihovo znanje cijeni po vješanju krpa i raznog perja i dlaka po glavi" odnosno po kićenim šeširima te da je počela pisati na hrvatskom jeziku kako bi "pobudila druge Hrvatice da pišu materinjim jezikom".
 
Obilježavanje 200. godišnjice rođenja Dragojle Jarnević u Karlovcu počelo je 12. listopada svečanom akademijom škole koja nosi njezino ime, u tijeku je izložba "Dragojla Ilirkinja iz Karlovca" u Gradskoj knjižnici, a u subotu će biti otvorena planinarska staza koja će nositi njeno ime, a 23. listopada bit će održano predavanje o njenom doprinosu planinarstvu.
 
Posljednja u nizu manifestacija bit će stručni skup, 25. listopada, također u knjižnici, na kojem će o značaju Dragojle Jarnević nekad i danas govoriti šestero sveučilišnih profesora. (Hina)