Prava osoba starije životne dobi u gradu Zagrebu

Podatak koji najviše zabrinjava u ovom istraživanju ipak nisu prava koja se krše niti broj starijih osoba kojima se uskraćuje uživanje prava, nego opca pasivnost kad starija osoba kojoj su prava uskraćena zatraži zaštitu. Naime, istraživanjem je potvrđeno da se starije osobe čija se prava krše u obitelji, domu, javnim službama ili na ulici, izrazito rijetko odlučuju tražiti pomoć ili prijaviti nekome takav postupak, vrlo vjerojatno zbog toga što, kako se pokazalo, njihova prijava uglavnom nema nikakvog učinka.
Usprkos tome, ispitanici sebe ne vide kao ugroženu kategoriju stanovništva koja nema vise što ponuditi zajednici u kojoj živi. S obzirom da većina ne ovisi o tuđoj pomoći, većina ih i odbija misliti o sebi kao o teretu obitelji ili društva. Ukoliko osjećaju da su nekome teret, onda su to najčešće sebi samima zbog nemoći ili bolesti. Za negativnu sliku starenja najodgovornijima drže političare, medije i tradiciju.
 
Publikacija je nastala na temelju Rezultata istraživanja o ljudskim pravima osoba starije životne dobi u Gradu Zagrebu. Projekt je tijekom 2012. godine provodila Zaklada Zajednički put, uz podršku Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Istraživanje je provedeno u suradnji s Istraživačko-obrazovnim centrom za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta i Studijem socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,  Cilj istraživanja bio je prikupiti podatke o poznavanju i korištenju ljudskih prava od strane starijih stanovnika Grada Zagreba, sa svrhom stvaranja empirijske podloge za unapređenje sustava zaštite i promicanja ljudskih prava starijih osoba u Gradu Zagrebu.