Preskočite na glavni sadržaj

Poziv na sudjelovanje u projektu Babel

U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, od 23. studenoga do 3. prosinca, na medijskoj fasadi predstavlja se 'Babel', projekt talijanskog umjetnika Franceca Jodicea. 'Babel' će transformirati veliku medijsku fasadu zagrebačkog muzeja u javni blog, u svojevrsni demokratski portal koji će omogućiti građanima da otvoreno izraze svoje želje, ideje, stavove, neslaganja...
vrijeme: 23.11.2011.
url: http://www.msu.hr
Projektom 'Babel' četiristo četvornih metara LED fasade postaje sredstvo treniranja demokracije. Naziv projekta Babel (Babilonska kula, smutnja, heb. – babel) preuzet je iz Biblije (Knjiga Postanka, 11. poglavlje) simboličan je jer se referira na mjesto s kojeg je Jahve rastjerao graditelje Babilonske kule po zemlji pobrkavši im jezike. No, u novom kontekstu − umjetničkog rada na fasadi MSU-a − trebao bi činiti upravo suprotno: povezivati suprotstavljene strane i poticati dijalog.

Građani se u blog mogu uključiti: elektroničkom poštom na adresi: babel@msu.hr; blogovskom stranicom: Babel-Zagreb.blog.hr ; profilom na Facebooku: Babel Zagreb, sms porukama na broj: 099 8495532; poštom na adresu MSU-a, s naznakom 'Za Babel'. Tako će Medijska fasada postati zrcalo trenutnih društveno-političkih prilika u nas i u svijetu, barometar javnog mijenja i raspoloženja građana jer će tijekom 10 dana, poput kakve novinske agencije, prenositi tijek diskusije.

Putem društvenih mreža i uporabom anarhoidne slobode bloga, Francesco Jodice prilagođava prostorno-vremensku dimenziju virtualnih komunikacija u umjetnički projekt s nakanom da zabilježi − u realnom vremenu i u velikim dimenzijama −  raspoloženje i entropijsku snagu grada. Jodice oduvijek preispituje metropole na zamalo entomološki način, usmjeravajući svoj rad na analizu novih odnosa između društvenog ponašanja i gradskog krajolika na različitim geografskim mjestima.

Kustosi projekta: Adriana Rispoli, Eugenio Viola
Kustosica MSU-a: Radmila Iva Janković
Asistenti na projektu: Simone Santilli (Studio Jodice), Vladimir Tatomir (MSU)
Vizualni identitet projekta: Silvia Sarvese

U kino dvorani Gorgona, 23. 11. 2011., u 18.30, kustosi Adriana Rispoli i Eugenio Viola predstavit će rad Francesca Jodicea, nakon čega će biti prikazan njegov dokumentarni film 'Dubai' iz serije 'Citytellers', ciklusa filmova koji istražuju nove socio-političke konotacije gradova i urbanih zajednica, nepovratno pogođenih modernošću i u potrazi za novim modelima koji će im omogućiti opstanak. Tema filma 'Dubai_Citytellers' (HD, 57' 45", 2009) najpoznatiji je slučaj suvremenog neourbanizma: govori o metropoli, zamišljenoj i sagrađenoj kao katedrala u pustinji, koja je u kratko vrijeme doživjela neodrživ ekonomski razvoj, da bi potom utonula u krizu. Portretirane su ambivalentnosti takve atmosfere: s jedne strane tu su utrke deva zbog kojih su se nekoć izrabljivala i mučila djeca-džokeji, da bi ih danas zamijenili humanoidni roboti, a s druge je stanje novog ropstva u kojem žive tisuće indijskih, pakistanskih i bangladeških radnika. Film je nastao kao plod sustavne studije i suradnje umjetnika s arhitektima, urbanistima i antropolozima.

Francesco Jodice (Napulj, 1967) živi i radi u Milanu. U svome radu bavi se analizom novih odnosa što se stvaraju između društvenog ponašanja i urbanog okruženja na različitim zemljopisnim dužinama i širinama. Osnivač je grupe Multiplicity, međunarodne mreže arhitekata i umjetnika koja se bavi interdisciplinarnim istraživanjima procesa promjene stanja i situacija u gradovima i društvenih ponašanja. Sudjelovao je na brojnim međunarodnim izložbama, među kojima su: Documenta 11, Kassel (2002); Venecijanski bijenale (2003); Liverpool Biennial (2004); Bienal de São Paulo (2006); izlagao u: Museo Madre, Napoli (2010); Museion di Bolzano (2009); Reina Sofia, Madrid (2008); Castello di Rivoli, Torino (2008); Tate Modern, London (2007); Maison Européenne de la Photographie, Pariz (2006). Na poziv muzeja Prado u Madridu godine 2011. realizirao je site specific rad za kolekciju muzeja, Spectaculum Spectatoris. Njegovi se radovi nalaze u brojnim javnim i privatnim kolekcijama.