Pjesnik Tvrtko Vuković gost je Poezije u dvorištu koja će se održati danas, 18. travnja, u 19:00 sati, u Caféu u Dvorištu. Voditelji programa su Branko Čegec i Miroslav Mićanović.
vrijeme: 18.04.2017. 19:00
mjesto: Cafe u Dvorištu, J. Žerjavića 7/II, Zagreb
Program
Poezija u dvorištu otvaranje je novoga mjesta govorenja, čitanja i slušanja: riječ je o našem sudjelovanju u onome što je neophodan dio čitateljskog iskustva – užitak u tekstu! Pjesnici i poezija u traženju jedinstvenoga glasa rade na svojoj posebnosti, razlici, ali i žive od onih koji ih okružuju, s kojima dijele zajednički zrak, osjećaj ljepote i prolaznosti vlastitog života. Želja nam je biti u „zoni živoga“, u nepredvidivom prostoru poezije (jezika) koji preživljava vrijeme između nade i trošenja. Zaustavimo se na ovom mjestu, jer nerijetko je lakše govoriti što sve poezija nije nego što ona jest – dok zajedno govorimo, čitamo i slušamo „poeziju u dvorištu“.
Tvrtko Vuković
RAZGLEDNICA
Stigli smo, vozeći uz obalu, do odmarališta.
U sobi na krevetu prostrta je deka s motivom lova.
Ubijeni jelen leži do ubijenog zeca.
Veliki seter gleda nekamo u stranu.
Puška je naslonjena na ogradu stubišta
Koje vodi u lovačku kuću.
Lovca nema, ali se osjeća njegova prisutnost.
Sutra putujemo dalje. Svrdlo ne spava.
Tvoj Šumarbezšumar.
Bilješka o autoru
Tvrtko Vuković, rođen 1969. godine u Slavonskom Brodu. Radi kao docent na Katedri za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bio je predsjednik Goranova proljeća, središnje nacionalne pjesničke manifestacije. Pjesme su mu prevedene na nekolicinu stranih jezika te su uvrštavane u sve važnije antologije i preglede suvremenog hrvatskog pjesništva. Objavio:
Slijeganje ramenima (1995),
Off line, panorama hrvatskog pjesništva devedesetih (2001),
Golmanu, lovcu i šumaru (2002),
Svi kvorumaši znaju da nisu kvorumaši (2005),
Ljubi Žižeka svoga (2009),
Muzama iza leđa: čitanje hrvatske lirike (2010),
Tko je u razredu ugasio svjetlo, predrasude, stranputice i moguće promjene u poučavanju i proučavanju lirike na primjerima Cesarićevih pjesama Voćka poslije kiše i Pjesma mrtvog pjesnika (2012) te više od stotinu znanstvenih, stručnih i preglednih radova s različitim opsegom interesa od teorije do književne interpretacije. Živi u Zagrebu.
