Zagrebački Muzej suvremene umjetnosti objavio je u svojoj Biblioteci Čitanje umjetnosti 'Početnicu za konceptualce - Nova umjetnička praksa protumačena djeci' Nade Beroš, još jedno djelo koje nastoji približiti publici, osobito djeci, suvremenu umjetnost i razbiti predrasude o tome da je nerazumljiva i teška.
vrijeme: 18.05.2017.
prijava: 1.2.2015.
mjesto: Amsterdam, Nizozemska
Autorica, voditeljica Pedagoškog odjela MSU-a, u knjizi na pristupačan i čitak način objašnjava što je konceptualna umjetnost i zbog čega je ona važna i danas, te potiče čitatelje da pronađu svoj put do odgovora na pitanja "koja nameće zahtjevan, ali često zabavan jezik konceptualne umjetnosti".
Za primjere na temelju kojih će se, u obilasku muzeja, posjetitelji moći uvjeriti u ljepotu i izazove konceptualne umjetnosti odabrano je desetak djela suvremenih hrvatskih umjetnika, izloženih u stalnom postavu Zbirki u pokretu.
Riječ je o najvažnijim protagonistima Nove umjetničke prakse u Hrvatskoj sedamdesetih godina prošlog stoljeća, među kojima su Goran Trbuljak, Braco Dimitrijević, Tomislav Gotovac, Sanja Iveković, Marijan Molnar, Ivan Ladislav Galeta, Dalibor Martinis, Željko Jerman, Mladen Stilinović, Antun Maračić, Marijan Molnar, Vlado Martek.
Iako su ta djela jedna od najvažnijih okosnica stalnog postava Zbirki u pokretu, autorima se čini da ona još nisu dovoljno poznata najmlađim posjetiteljima koji, kada se s njima upoznaju, otkriju da su zanimljiva, ponajviše zbog pobune i nepristajanja na konvencije.
Tako će čitatelji moći otkriti zašto je Trbuljak potajice i anonimno nedjeljom slikao na izlogu trgovine umjetničkog pribora, zašto je Braco Dimitrijević zaustavljao i fotografirao slučajne prolaznike u svjetskim gradovima, a zašto se Mladen Stilinovć u svojim djelima služio jezikom starih početnica za djecu.
U uvodnom dijelu Početnica donosi osnove za razumijevanje, odnosno 'učenje' jezika suvremene umjetnosti, u usporedbi sa 'starom' umjetnošću od koje su suvremeni umjetnici mnogo naučili. Podsjeća kako su neke pouke od njih prihvatili, ali mnoge i odbacili, pobunivši se protiv tema i tehnika koje su se tradicionalno poučavale na umjetničkim školama.
Često neshvaćeni, doživljavani kao buntovnici i provokatori, umjetnici su izašli su iz ateliera, galerija i muzeja na ulice, trgove i u prirodu, gdje su stvarali i izlagali svoj rad. Knjiga će pokazati kako su ideja i kontekst najvažniji u konceptualnoj umjetnosti, koja pak daje sasvim nova značenja uobičajenim pojmovima ljepote i ružnoće.
"Početnicom za konceptualce" završava skoro jednomjesečna edukativna muzejska akcija "Tajne", u sklopu koje su mladi posjetitelji MSU-a bili pozvani na otkrivanje tajni konceptualne umjetnosti.
U istoimenom programu stručnih vodstava i radionica, djeca su otkrivala što je konceptualna umjetnost, kakvim se postupcima i materijalima služe konceptualni umjetnici, te o čemu govore njihova naizgled jednostavna djela za čije je razumijevanje, osim znatiželje i otvorenosti, često potrebno (pred)znanje, pa čak i poznavanje posebnog jezika - onog konceptualne umjetnosti.
"Početnica za konceptualce, Nova umjetnička praksa protumačena djeci", treća je publikacija u nizu iz biblioteke "Čitanje umjetnosti" MSU-a.
Kao posebnost knjižice ističu se ilustracije i interaktivne zadatke dizajnerica Klasje Habjan i Zite Nakić, koje su, ocjenjuje se u najavnom tekstu, "na smion, neautoritaran način pristupile problematici, približivši djeci složene pojmove i događanja Nove umjetničke prakse, motivirajući ih pritom da se i sami kreativno izraze ili pobune protiv pretjerane didaktičnosti". (Hina)
