Otvorenje samostalne izložbe Damira Karakaša i studenata ALU Zagreb, u sklopu suradnje s Festivalom svjetske književnosti

U kontekstu dijaloga književnosti i likovne umjetnosti, u sklopu izložbe radove izlažu i studenti diplomskog studija slikarskog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, klasa prof. art.  Matko Vekić - Barbara Jurić,  Karlo Sabolić i Franka Vrljić.
 
Iz predgovora izložbe:
 
"Koliko mu je crtež stalna opsesija, potvrđuje ova, dosad kronološki najobuhvatnija izložba Damira Karakaša u Galeriji Šira, koja predstavlja izbor iz različitih ciklusa nastalih u više od tri desetljeća. Podosta crteža donosi svijet priprostih ljudi i ratni motivski imaginarij. Pojava seljaka pritom ne pokazuje idealiziran prizor, kao u slikarstvu naive s kojom je motivacijski donekle u ranoj fazi imao doticaj, nego dolaze do izražaja komične bizarnosti. To su situacije što iskazuju mračnu i licemjernu stranu čovjekove naravi, kao u narativnim scenama morbidnih smaknuća i javnog kasapljenja spolovila, zapravo ponašanje čovjeka u izvanrednim okolnostima. Tu i tamo, naići će se i na samostalni motiv uličnog svirača, poštara i drugo. Sedam crteža tjeskobnih ozračja, koji pripadaju ciklusu Rani crteži iz 1990-ih, iznimno su sačuvani jer ih je nosio sa sobom, a crtao ih je nakon što se vratio iz rata. Sagledava li se njegov monokromni crtački pristup, pogotovo na učestalijem motivu kao što je sprovod, uočava se redukcija tijekom vremena.  (…)
Treba li posebno isticati, koliko bi umjetnost bila skromnija da nema doprinosa samoukih umjetnika? Primjerice, ako se prisjetimo Henrija Rousseaua ili pak Mladena Stilinovića. Od moderne naovamo, brojni su književnici doprinijeli likovnoj kritici, a neki od njih su crtali ili su to željeli. Primjerice, Miroslav Krleža je privatno učio crtanje. Franz Kafka je crtao na marginama svojih rukopisa, no na učenje je gledao kao vrlo neuspješno i poslije je istaknuo da je tako iskvario talenat. Naime, bio je samouk, a objave i analize crteža upućuju i da postoje veze u odnosu na njegovo pisanje. Kod Damira Karakaša ističe se nepatvorena linija do koje je dolazio sam, kao i da se motivske i izražajne paralele isprepliću u njegovu čitavom stvaralaštvu. Kako u postupnom oslobađanju suvišne naracije tako i u ozračju, pomacima od sklada do spoja komičnog i zastrašujućeg, tj. postupka groteske ili fantazmagoričnog kojim razotkriva narav pojedinca i društva. (…) Izraz Damira Karakaša treba sagledati i u njegovoj inspiriranosti djelom Josepha Beuysa na kojega se ovom prilikom referira performansom Kako objasniti slike mrtvome ježu? čiji je naziv parafraza Beuysove akcije iz 1965. godine. Njime se nadovezuje na svoj crtež kao i prozna djela kojima iskazuje slojevit odnos prema prirodi koja i određuje koliko ozračje radnje, toliko i unutarnju simboliku. Napose, evocirajući etičke dileme, potisnuta stanja i emocije."

Nevenka Šarčević
 
Iz životopisa autora:
 
Damir Karakaš (1967., Plašćica kod Brinja), pisac je i likovni umjetnik kojemu je dosad objavljeno četrnaest knjiga za koje je primio brojne nagrade. Među proznim djelima posebno su zapažene Sjećanje šume, Okretište, Proslava, Potop i Sunčanik. Svoje karikature i crteže objavljivao je tijekom nekoliko desetljeća u novinama te izlagao na samostalnim i skupnim izložbama diljem svijeta. Kazališni komadi izvode mu se u Hrvatskoj i inozemstvu, a po knjigama snimaju se filmovi. Prije dvije godine na Pulskom filmskom festivalu film Proslava po istoimenu romanu dobio je Veliku zlatnu arenu te Nagradu „Oktavijan“ koju dodjeljuje Hrvatsko društvo filmskih kritičara. Isti roman objavljen je u San Franciscu, a po izboru kultne revije The Paris Review izabran je među dvanaest najboljih prijevodnih knjiga te godine u svijetu. Karakaševe knjige prevedene su na njemački, engleski, talijanski, francuski, španjolski, arapski, slovenski, makedonski, češki, rumunjski, bugarski i albanski. U Hrvatskoj je uvršten u školsku lektiru i čitanke iz književnosti, a roman Sjećanje šume nalazi se na popisu literature na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.
 
 
PROGRAM U GALERIJI ŠIRA U SKLOPU IZLOŽBE I FESTIVALA SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI
 
„Između slike i riječi“ - Razgovor s Damirom Karakašem
Galerija Šira, 8. rujna 2026. u 20 sati
Moderira: Nevenka Šarčević
 
O čemu razgovarati s Damirom Karakašem u okruženju njegovih crteža u Galeriji Šira? Pogotovo jer će ovom prigodom biti izložen dosad najobuhvatniji pregled Karakaševa crtačkog opusa. Razgovarat ćemo o njegovu likovnom i ukupnom stvaralaštvu, ciklusima koje je ostvario i motivima koji ga posebno intrigiraju, kao i o odnosima s literaturom. Stavit će se naglasak na pitanja poput mjesta odakle mu dolaze kreativni poticaji, ne samo ličke okoline, odrastanja, obrazovanja, nego i literature, filma, glazbe, performansa, a napose povijesti slikarstva, susreta s radom drugih umjetnika i putovanja. Pritom će provodni motiv biti odnos slikovne pojavnosti i verbalnog koje potiče stvaranje imaginativne slike.
 
U razgovoru s Damirom Karakašem sudjeluju i studenti- Barbara Jurić, Karlo Sabolić i Franka Vrljić
 
„Karakašev imaginarij u crtežu“ - Tematsko izlaganje
Galerija Šira, 10. rujna 2026. u 19 sati
Predavač: Frano Dulibić
Moderira: Nevenka Šarčević
 
Zbog čega su crteži Damira Karakaša zanimljivi? Pojedini autori koji se uspješno izražavaju u jednoj vrsti umjetnosti, nerijetko imaju talenta i za druge vrste umjetničkog izražavanja, o čemu svjedoče poznati primjeri na globalnoj sceni. Koje su karakteristike njegovih crteža, tko su mu bili uzori. Tumačiti Karakaševe crteže nije moguće bez konteksta iz kojeg je proizišao, a to znači ući u povijest crteža, povijest groteske, kao i likovnog humora. Također, zanimljivo je protumačiti suodnos amaterskog i profesionalnog bavljenja likovnim izražavanjem. Izlaganje je zamišljeno i kao razgovor s publikom
 
Izložbu u galeriji Šira možete pogledati u radnom vremenu Galerije (pon-pet: 9-16 h, 18-20 h, subotom: 11-16 h) do 11.9. 2026.