Samostalna izložba fotografija "Priča istarskih kvaka" autora Roberta Hrelje otvara se ove subote 30. studenog u 18 sati u galeriji "Batana" (PAG Batana) Rovinj.
vrijeme: 30.11.2024. - 21.12.2024.
mjesto: Rovinj
'Robert Hrelja za sebe kaže da je građevinar i fotograf, a oni koji ga poznaju dodali bi i biciklista. Robert građevinar svakodnevno prolazi, ulazi ili izlazi kroz razna vrata i rukom pritišće, povlači, gura razne kvake. Neke su stare, neke sasvim nove, neke klimave, neke samo obične a neke neobične. Robert građevinar je i fotograf pa i kad ne nosi fotografsku kameru svijet oko sebe promatra kroz zamišljeni objektiv. Nema te pojave objekta ili sjene koju nije zapazio i zapamtio da bi joj se ubrzo pješice, biciklom ili autom vratio s fotoaparatom oko vrata.
Robert građevinar i fotograf „Priču istarskih kvaka“ započeo je traganjem i snimanjem po Puli, zatim po puljštini, pa po bližoj okolici da bi zatim tragao i snimao diljem Istre.
Pronašao je i snimio razne. Neke su željezne, neke kovane, druge lijevane, pa mesingane, ručno izrađene, jako jednostavne, primitivne.
Kamerom je zabilježio i gospodske kvake u obliku ljudskih figura, ukrašene rozetama koje su po selima za štale i konobe izrađivali lokalni majstori.
Većinom su s prijelaza iz 19. u 20 stoljeće, a neke su i puno starije.
Jednom je izjavio da ih je u Puli našao 120, a da bi ih se našlo još po ulazima. Kad ih je počeo tražiti i snimati po pulskim vilama mislio je da će ih pronaći puno, ali ih je ostalo jako malo. Ni po Istri ih nema. U Vodnjanu ih je samo 20, u Rovinju 30-ak, u Labinu možda pet, u Oprtlju jedna, isto i u Svetom Lovreču, Žminju... Nakon Pule najviše ih je u Grožnjanu.
U
Rovinj se najčešće dolazi zbog Sv. Eufemije, Grisie, Park šume Punta corrente, Crvenog otoka poznatijeg pod imenom Sveti Andrija, znamenitih hotela i kampova, a Robert je došao u Rovinj zbog
rovinjskih kvaka. Pronašao ih je tridesetak. Neke su malo serijske proizvodnje, neke unikatne ali sve su zauvijek zabilježene njegovim fotoaparatom.
Ova bi izložba mnogima mogla otvoriti cijeli novi svijet zanatskog naslijeđa.
Zahvaljujući autoru, zaljubljenicima u starine kao i novinarima koji su pratili njegove „Priče istarskih kvaka“ i ja sam hodajući ulicama i uličicama gradova i gradića počela tražiti stare kvake na raskošnim ili skromnijim ulaznim vratima. Kvake su dio naše baštine, čuvajmo ih.' - Jadranka Ostić