Izložba počinje, napomenula je, pregledom stanja u Međimurju početkom 20. stoljeća kad usporedno teku procesi pomađarivanja s borbom za očuvanje hrvatskoga nacionalnog identiteta.
Tema o Međimurcima u Prvom svjetskom ratu izravno utječe na događaje koji čine okosnicu izložbe, istaknula je dodavši kako je "međimurska revolucija" u studenom 1918. bila vojna akcija za oslobođenje Međimurja.
Tu su izlošci, naglasila je, o radu Narodnoga vijeća za Međimurje, pripremama za drugi pohod i ulazak hrvatske vojske na Badnjak 1918. u Međimurje te o Velikoj narodnoj skupštini u Čakovcu 9. siječnja 1919. godine.
Podsjetila je i kako su se, nakon odlaska mađarske vojske i civilne vlasti, trebali normalizirati život te ustrojiti hrvatska uprava, ali je to čak i nakon konferencije u Trianonu otežavala mađarska promidžba.
Premda su se Međimurci zajedno s cijelom Hrvatskom našli u novom "suženjstvu", ipak je, smatra, ostvarena težnja da se Međimurci ujedine s matičnim narodom.
Izložbu su zajednički ostvarili Muzej Međimurja u Čakovcu, Državni arhiv za Međimurje i Knjižnica Nikola Zrinski iz Čakovca.
Izložba "Domorodci! Medjimurci! suženjstvu je našemu kraj" u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu otvorena je do 26. rujna. (Hina)
