Tijekom radova na oborinskoj odvodnji u pazinskoj utvrdi Kaštel, arheolozi mr. sc. Josip Višnjić i Siniša Pamić iz Hrvatskog restauratorskog zavoda pod popločenjem trga na ulazu u Kaštel pronašli su ostatke pokretnog mosta.
vrijeme: 26.01.2012.
mjesto: Pazin; Kaštel
Na samim ulaznim vratima otkrili su konzole o koje je most bio poduprt, a s druge strane rova one koje su ga podupirale kada je bio spušten. Pokretni je most bio uklonjen, a rov zatrpan u 19. stoljeću, i to najvjerojatnije materijalom s četverokutne kule, smatra Višnjić. To se, kaže, može zaključiti po priličnom broju profiliranih kamenih blokova, dakle dijelova neke građevine.
Arheolozi su očistili dio rova, i to onaj obzidan, na samom ulazu u Kaštel, iako postoje naznake da se protezao još nekoliko metara uz zidine zapadnog pročelja, dodaje Pamić. Nakon što se istraži i nacrta, zaštitit će se tekstilom i zatrpati.
Višnjić veli da u Muzeju grada Pazina postoji dobra volja da se ovaj prostor prezentira javnosti, ali prije toga treba izraditi kvalitetno arhitektonsko rješenje cijelog trga ispred Kaštela.
Budući da je pazinski Kaštel u prvoj polovici 19. stoljeća poprilično izmijenio izgled, arheološka sondiranja koja su dosad poduzimana u sklopu rješavanja odvodnje dala su zanimljive rezultate. Pronalaženje pokretnog mosta moglo se očekivati jer je zabilježen i u dokumentima.
No, nedavni nalazi u dvorištu Kaštela iznenadili su javnost, ali i stručnjake. Podsjetimo, sondirajući lanjskog listopada teren prije postavljanja infrastrukture kroz dvorište Kaštela, nakon više od tri tisuće godina na svjetlo dana izašli su dijelovi prapovijesne keramike - krhotine lonaca, zdjela i drugog posuđa iz srednjeg brončanog doba, oko 1.500 godina pr. Kr.
Ovim je nalazima Višnjić potvrdio, zapravo otkrio, da se na prostoru današnjeg Kaštela ili jednog njegovog dijela u prapovijesti nalazilo naselje. Do tada se vjerovalo da je Kaštel podignut najvjerojatnije u 9. stoljeću, a starije se naselje nalazilo na području oko crkve u Starom Pazinu. Višnjićevi nalazi potvrdili su da su na zaravnjenoj litici iznad Pazinske jame ljudi živjeli i prije 3.500 godina.
Istraživanja, zapravo sondiranja terena u i oko Kaštela dovela su do novih spoznaja o utvrdi nad ponorom Pazinčice, ali i otvorila pitanje kvalitetnog uređenja i prezentacije starog dijela Pazina. Višnjić kaže da zasad nisu predviđena daljnja istraživanja, ali će se nad svim radovima u Kaštelu provoditi arheološki nadzor, tako da se mogu očekivati novi nalazi iz srednjovjekovnog Pazina.
Izvor:
Glas Istre
