Preskočite na glavni sadržaj

Orgulje Zagrebačke katedrale 2011.

Orgulje Zagrebačke katedrale 2011.
Festival Orgulje Zagrebačke katedrale 2011. održat će se tijekom srpnja, kolovoza, rujna i listopada. Program započinje koncertom Margarete Klobučar, sopran, i austrijskog orguljaša Christiana Iwana, u četvrtak, 7. srpnja, u 20 sati.
vrijeme: 07.07.2011.
mjesto: Zagreb, Zagrebačka katedrala, Kaptol
O orguljama Zagrebačke katedrale

'… Današnje orgulje u zagrebačkoj katedrali nisu prvi takav instrument. Povijest orgulja katedrale je daleka i bogata. Prve vijesti o orguljama nalazimo već u 15. i 16. st. Nabavio ih je biskup Osvald, a već u 16.st. popravljao ih je A. Flauenstein. Katedralni orguljaš G.Štrukl podrijetlom iz Štajerske gradi godine 1647. novi instrument s trinaest registara. Već negdje oko 1690.godine ljubljanski orguljar I. Faller pregrađuje i povećava orgulje u kojima se očituje utjecaj južnonjemačke i talijanske orguljarske tradicije. Nakon toga dugo ne znamo ništa pouzdano što se zbiva  s orguljama u katedrali sve do 1834. godine. Te godine u katedralu stiže novi do tad najveći instrument u Hrvatskoj mađarskog graditelja F. Fochta. No, zbog pogrešaka u konstrukciji ubrzo su prodane crkvi u Pregradi. Bile su to tromanualne orgulje s četrdesetak registara. I danas se još nalaze u Pregradi u prilično slabom stanju. Godine 1852. Kaptol naručuje orgulje kod ugledne njemačke tvrtke Walcker iz Ludwigsburga s četiri manuala, pedalom i pedeset registara. Postavljene su jako brzo već 1855. Ono što je iznimno bitno da je tvrtka Walcker u to vrijeme bila poznata u cijelom svijetu i iznimno cijenjena, a njene velike orgulje su tad stajale već u crkvama u Hamburgu, Ulmu, Bostonu i one najveće u Rigi. Ove zagrebačke orgulje ubrajaju se među pet najvrjednijih ostvarenja spomenute tvrtke. Nakon potresa 1880. godine i one su teško stradale, te su u periodu koji je dolazio bile izložene učestalim raznim intervencijama kojekakvih orguljaških majstora. Sve do 1912.godine kad sve te prilično loše intervencije uklanja tvrtka Walcker koja ih je i gradila,te ih i modernizira. Posljednji veći restauratorski zahvat na njima bio je 1978. godine.

Orgulje zagrebačke katedrale spadaju u red koncertnih orgulja romantičnih zvukovnih osobina sa 6068 svirala,te sedamdeset osam registara i četiri manuala. Instrument je to na kom je moguće izvoditi doslovno svu orguljašku literaturu od stare glazbe pa sve do najsuvremenijih skladbi. Kako za solističke koncerte sjajan je i za komorno muziciranje. Smatraju se vrhunskim dostignućem orguljarskog umijeća. Najveće su to orgulje u Zagrebu i u Republici Hrvatskoj.

Danas su u Europi i svijetu jedne od najvećih. Smatra ih se među deset najljepših i najkvalitetnijih orgulja u svijetu. Svirale su smještene u monumentalno neogotičko kućište koje se izvrsno uklopilo u prostor katedrale. Tko je bio graditelj kućišta ostala je nepoznanica. Ali mora se priznati da je taj arhitektonski monumentalni instrument izvrsno utopljen u prostor svojom raskošnom dekoracijom koja obiluje stupićima, konzolama, fijalama i filigranski izvedenom ornamentikom. Spomenik su kulture nulte kategorije, registrirane pri Ministarstvu kulture RH kao zaštićeno kulturno dobro.' (mr.art. Edmund Andler-Borić, ravnatelj festivala)

Program

07. srpnja / četvrtak/ 20.00
Margareta Klobučar, sopran
Christian Iwan, orgulje / AUSTRIA
Wagner, Mozart, Bach, Reger, Rossini, Dvorak, Liszt

14. srpnja / četvrtak/ 20.00
Marin Zokić, truba
Edmund Andler-Borić, orgulje
Clarke, Bach/ Vivaldi, Rahmanjinov, Liszt

21. srpnja / četvrtak/ 20.00
Tomaž Sevšek, SLOVENIA
Bach, Schumann, Reger, Straube, Osterc, Messiaen

11. kolovoza / četvrtak/ 20.00
Ana Butković, flauta
Mario Penzar, orgulje
Telemann, Bach, George, Peeters, Martin

25. kolovoza / četvrtak/ 20.00
Krešo Fabijanić, truba
Gorana Vidnjević-Fabijanić, orgulje
Albinoni, Odak, Eben, Dugan

15. rujna / četvrtak/ 20.00
Goran Končar, violina
Edmund Andler-Borić, orgulje
Bach, Handel

22. listopada / subota/ 19.00
Ljerka Očić
Franz Liszt