Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek sudjelovala je na sastanku Vijeća ministara zaduženih za kulturu i audiovizualnu politiku i medije Europske unije u Bruxellesu, kojim je predsjedala poljska ministrica kulture i nacionalne baštine Hanna Wróblewska. Sastanku je prisustvovao i povjerenik Europske komisije za međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport Glenn Micallef.
vrijeme: 13.05.2025. -
mjesto: Bruxelles
Inicijativu „Kulturni kompas“ Europska komisija je pokrenula početkom 2025. godine s ciljem uspostave strateškog okvira za dugoročnu kulturnu politiku EU-a te njezinu integraciju u šire sektorske politike. U ministarskoj raspravi na temu „Novi pristup kulturi u Europskoj uniji: Kulturni kompas i budućnost programa Kreativna Europa“ ministri su razmatrali kako kulturni i kreativni sektor može učinkovitije odgovoriti na aktualne izazove putem prilagodbe programa Kreativna Europa i na koji način Kulturni kompas može redefinirati stratešku ulogu kulture u novom geopolitičkom kontekstu.
U svom uvodnom obraćanju povjerenik Micallef istaknuo je potrebu strateškog pristupa kulturi. „Uvjeren sam da kultura treba biti ugrađena u sveobuhvatne političke ciljeve, od konkurentnosti do pripravnosti, pitanja sigurnosti i demokratskih vrijednosti“, istaknuo je Micallef te dodao ksko mjere moraju udovoljiti očekivanjima građana u tom području. Istaknuo je neke od najnovijih rezultata istraživanja Eurobarometra koje je objavila Europska komisija prošli tjedan. „Kultura je jedan on najvažnijih čimbenika građana Europske unije koji ih ujedinjuje i glavni čimbenik kojim se potiče osjećaj pripadnosti“, naglasio je dodavši kako se 87% ispitanika slaže da kultura i kulturna razmjena omogućavaju građanima osjećaj pripadnosti Europi. Dodao je kako 86% građana smatra da je kulturna baština važna za Europu, a čak 88 % građana smatra da je umjetnička sloboda za njih prioritet.
Povjerenik Micallef potvrdio je potrebu osiguravanja dugoročne vizije koju su podržali Vijeće, Europska komisija i Europski parlament, a kojom se ističe europska snaga kao globalni pokretač na području kulture. Po pitanju budućnosti programa Kreativna Europa, povjerenik Micallef naglasio je da računa na ustrajnu potporu ministara kako bi osigurali financijska sredstva za medije i kulturu u budućem Višegodišnjom financijskom okviru za EU.
Potrebno je nastaviti provedbu programa prekogranične mobilnosti za umjetnike i djelatnike u kulturi, solidarnost, uključivost, umjetničku slobodu, kao i pružiti potporu kulturnom i kreativnom sektoru, a posebno mladim umjetnicima u vrijeme digitalne tranzicije i ubrzanog rasta umjetne inteligencije. Povjerenik Micallef zaključno je pozvao ministre da zajedničkim snagama osiguraju kulturi sigurnu budućnosti.
Ministrica Obuljen Koržinek izrazila je snažnu podršku Hrvatske programu Kreativna Europa kao ključnom instrumentu za potporu kulturnom i kreativnom sektoru u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru. Dodala je kako Kreativna Europa, kao temeljni program za kulturu, treba biti očuvana i pratiti političke prioritete, no naglasila je nužnost razmišljanja o tome kako znatnije ulagati u sektore kako bismo učinkovito odgovorili na nove izazove.
Nadalje, ministrica je istaknula kako inicijativa „Kulturni kompas“, osim što strateški usmjerava i postavlja kulturu u prednje redove kreiranja politika EU-a, treba biti odraz tema koje nas zabrinjavaju, poput statusa umjetnika i kulturnih i kreativnih djelatnika, razvoja publike, kulturne raznolikosti, osnaživanja mladih i medijske pismenosti te borbe protiv netočnih i lažnih informacija, posebice u kontekstu ubrzanog razvoja umjetne inteligencije.
Na sastanku su usvojeni Zaključci o potpori mladim umjetnicima i kulturnim i kreativnim djelatnicima na početku karijere, kojima se prepoznaje ključna uloga stvaratelja u jačanju kulturne raznolikosti, inovacija i otpornosti sektora, istodobno ukazujući na izazove s kojima se suočavaju, poput nesigurnih radnih uvjeta, nedovoljne naknade te ograničenog pristupa socijalnoj zaštiti i poslovnim znanjima. Naglašena je važnost sustavne podrške ulasku mladih na tržište rada, kao i promociji zanimanja koja su trenutačno manje atraktivna, ali imaju ključnu ulogu u održavanju kulturne raznolikosti.
Potaknuti ubrzanim promjenama u medijskom okruženju i rastom utjecaja platformi za razmjenu video sadržaja, kao i sve veću važnost digitalnih posrednika na sastanku su usvojeni Zaključci o procjeni pravnog okvira za audiovizualne medijske usluge i usluge platformi za razmjenu videozapisa s ciljem osiguravanja učinkovite zaštite maloljetnika, jačanja vidljivosti sadržaja od općeg interesa te potpore medijima koji promiču profesionalne novinarske standarde i medijski pluralizam.
Ministrica Obuljen Koržinek predstavila je kolegama ministrima platformu „Vlasništvo i financiranje medija“, digitalni sustav za javnu objavu podataka o vlasničkim strukturama i načinu financiranja medijankoji je Ministarstvo kulture i medija pokrenulo u suradnji s Agencijom za elektroničke medije, a kojim će se pridonijeti većoj razini transparentnosti vlasništva medija i javnog uvida u prihode i izvore njihova financiranja. Platforma je razvijena iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije, u sklopu mjere Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“ te predstavlja primjer dobre prakse u kontekstu provedbe Europskog akta o slobodi medija (EMFA). Povjerenik Micallef zahvalio je ministrici Obuljen Koržinek na vrijednom primjeru koji svjedoči o poboljšanju transparentnosti vezane uz vlasništvo medija i njihovih financiranja, dodavši da je Europski akt o slobodi medija ključan za pluralizam medija i njihovu nezavisnost u Europi.
Švedska delegacija predstavila je program Kirune, Europske prijestolnice kulture (EPK) za 2029. godinu, dok se njemačka delegacija osvrnula na zaključke konferencije koja se održala u Chemnitzu početkom travnja, odnosno „Bijeli dokument s 40 preporuka za unapređenje EPK-a nakon 2033.“, gdje su objedinjene preporuke za budućnost inicijative, temeljene na znanstvenoj studiji i iskustvima dosadašnjih Europskih prijestolnica kulture. Španjolska, portugalska, talijanska i mađarska delegacija istaknule su kako brza i široka primjena generativne umjetne inteligencije donosi ozbiljne izazove za europske kulturne i kreativne industrije te da je hitno potrebno osigurati pravnu sigurnost i potpunu transparentnost, s posebnim naglaskom na zajedničko i usklađeno djelovanje svih država članica pri provedbi Akta o umjetnoj inteligenciji. Ministrica Obuljen Koržinek podsjetila je na veliku mobilizaciju profesionalnih organizacija, novinara i umjetnika diljem Europe zadnjih tjedana te pozvala kolege ministre da budu u kontaktu, kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini, kako bi realizirali dinamičnu i otvorenu raspravu s profesionalnim organizacijama.
Španjolska delegacija informirala je države članice o održavanju UNESCO-ove Svjetske konferencije o kulturnim politikama i održivom razvoju MONDIACULT 2025 u Barceloni od 29. rujna do 1. listopada 2025. godine s ciljem osnaživanja kulture kao pokretača održivog razvoja i multilateralizma te jačanjem uloge kulture u budućim razvojnim agendama. Talijanska delegacija pozvala je države članice da na konferenciji „Ukraine Recovery Conference“, koja će se održati 10. i 11. srpnja 2025. godine u Rimu potvrde zajedničku predanost obnovi ukrajinske kulture i kulturne baštine. U kontekstu nadolazeće ocjene provedbe Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD) francuska delegacija predložila je zajedničko promišljanje država članica i Europske komisije o daljnjem jačanju tog modela, uz prijedlog potpisivanja zajedničke izjave ministara tijekom održavanja Filmskog festivala u Cannesu. Ministrica Obuljen Koržinek podržala je prijedlog francuske delegacije naglasivši da moramo nastaviti ulagati u produkciju, koprodukciju i distribuciju filmova i audiovizualnih djela te da moramo sačuvati europski kulturni model.
Estonska delegacija predložila je istraživanje mogućnosti razvoja zajedničkog prekograničnog rješenja za pohranu digitalne baštine na razini EU-a, kako bi se osigurala dugoročna pohrana europske digitalne kulturne baštine, kao i povezanih informacijskih sustava. Litvanska, latvijska, estonska i španjolska delegacija izrazile su potrebu snažnijeg promicanja zajedničkog europskog sjećanja kao vrijednosnog stupa „Kulturnog kompasa”, posebno u pogledu sjećanja, istraživanja i obrazovanja o totalitarnim režimima u Europi te obrane demokratskih vrijednosti, ljudskih prava i vladavine prava.
Naposljetku je ministar kulture Kraljevine Danske Jakob Engel-Schmidt predstavio prioritete i program danskog predsjedanja Vijećem Europske unije od srpnja do prosinca 2025. godine. /MKM
https://www.consilium.europa.eu/en/meetings/eycs/2025/05/12-13/
