Monografiju 'Muško i žensko u hrvatskome jeziku' urednika Milice Mihaljević, Lane Hudeček i Željka Jozića, koja daje uvid u uporabu i leksikografsku obradbu muških i ženskih mocijskih parnjaka, profesijskih naziva i imena u hrvatskome jeziku, objavio je Institut za hrvatski jezik (IHJ).
vrijeme: 12.06.2025. -
mjesto: Zagreb
IHJ napominje kako monografija daje cjelovit uvid u različite aspekta povezane s tvorbom, uporabom i leksikografskom obradom muških i ženskih mocijskih parnjaka, profesijskih naziva i imena u hrvatskome jeziku u prošlosti i sadašnjosti.
Osim toga, naglašava, bavi se muškim i ženskim imenima i apelativima u frazemima i poslovicama, stereotipima, jezičnom korektnošću, govorom nebinarnih osoba i govorom o nebinarnim osobama te usporedbom navedenih problema s praksom u češkom i ukrajinskom jeziku i njihovim sredinama.
IHJH ističe kako je monografija rezultat rada na projektu Muško i žensko u hrvatskome jeziku (https://muskozensko.jezik.hr/), koji se provodio od 2017. do 2024. godine u Institutu za hrvatski jezik.
Monografija "Muško i žensko u hrvatskome jeziku" (361 str.) sastoji se od 18 poglavlja.
Jezikoslovke Lana Hudeček i Milica Mihaljević autorice su poglavlja O projektu Muško i žensko u hrvatskome jeziku, Josip Mihaljević Rodni korpus i programska rješenja, Ana Mihaljević i Milica Mihaljević O značenju imenica rod i spol te pridjeva rodni i spolni - dijakronijska i sinkronijska analiza, Lana Hudeček Izvanjezična i jezična stvarnost: spol i kategorija roda, sročnosti i živosti, Ana Mihaljević, Josip Mihaljević i Milica Mihaljević Govor nebinarnih osoba i govor o nebinarnim osobama - korpusna analiza, Lana Hudeček i Milica Mihaljević Mocijsko nazivlje, Lana Hudeček i Milica Mihaljević Mocijski parnjaci u praksi, Lana Hudeček i Milica Mihaljević Mocijski parnjaci u terminološkim bazama i e-rječnicima.
Filologinja Martina Kramarić napisala je poglavlje Mocijski parnjaci u češkome jeziku - dijakronijska i sinkronijska analiza, Milica Mihaljević Spolni/rodni stereotipi i jezična diskriminacija, Marijana Horvat i Ana Mihaljević Mocijski odnosi i društveni stereotipi u dopreporodnim i preporodnim gramatikama te u povijesnoj leksikografiji, Daria Lazić Stereotipi o muškarcima i ženama u suvremenoj hrvatskoj leksikografiji, Lana Hudeček: Stereotipi povezani s bojom kose.
Jezikoslovac Domagoj Vidović autor je teksta Imena u društvenome kontekstu te teksta Usporedba hrvatskih i ukrajinskih muških i ženskih imena.
Filolozi Milica Mihaljević i Domagoj Vidović napisali su tekst Eponimi i deantroponimne novotvorenice od muških i ženskih imena, Barbara Kovačević Muški i ženski svijet u hrvatskoj frazeologiji te Goranka Blagus Bartolec i Ivana Matas Ivanković Muški i ženski svijet u hrvatskim poslovicama. (Hina)
