Knjigu Jasne Marcelić i Marijana Lipovca o književniku i bivšem češkom predsjedniku "Vaclav Havel. Politička biografija" objavili su zagrebački nakladnici Hrvatsko-češko društvo i Srednja Europa.
vrijeme: 13.02.2018.
Javni rad Vaclava Havela preplitao se kroz političke mijene čehoslovačke države, ističu autori i dodaju kako je država utjecala na njega kroz komunistički sustav vlasti, a on na nju je utjecao svojim javnim djelovanjem.
Njegovo ime u inozemstvu, napominju, poistovjećivalo se s imenom Čehoslovačke u kojoj je u "mračno doba" duhom umjetnosti osvjetljavao put slobode i života u istini.
Ocjenjuju kako su zanimljivi i poticajni Havelovi predsjednički govori, koje je držao diljem svijeta i u kojima razmišlja o bivšem sustavu u kojem je živio, o demokraciji, o ulozi intelektualca u društvu, o Zapadu.
Podsjećaju kako je Havel na predsjedničku poziciju došao bez ikakvog iskustva u praktičnoj politici, kao književnik, disident i politički zatvorenik. "Upravo zato smatrao je da politika treba biti moralna, humana i u službi čovjeka, da ne mora biti samo umijeće mogućega, već da može biti i umijeće nemogućega, umijeće usavršavanja sebe i svijeta", pišu autori knjige.
Autori ističu kako je Češka u Havelovu razdoblju doživjela temeljitu preobrazbu: oslobodila se političkih i duhovnih okova kojima je bila vezana uz Sovjetski Savez i dokazala svoju demokratsku i civilizacijsku razinu mirnim razlazom sa Slovačkom.
Premda je nisu mimoišli tranzicijski problemi, Češka je, naglašavaju, od sive i turobne zemlje iza "željezne zavjese" postala napredna i uspješna zemlja razvijenoga demokratskog sustava i tržišnoga gospodarstva.
Ocjenjuju kako je zaštitni znak takve uspješne Češke bio i ostao upravo Havel.
Napominju kako je Havel kao bivši predsjednik 2005. napisao predgovor pretisku "Sedmerojezičnog rječnika" koji je u Pragu 1605. objavio češki benediktinac Petr Loderecker na temelju "Rječnika pet najuglednijih europskih jezika" Fausta Vrančića.
U predgovoru je poručio, ističu autori knjige, kako je suradnja Lodereckera i Vrančića svjedočanstvo o jezičnom bogatstvu dvaju slavenskih naroda te o njihovoj težnji i potrebi za međusobnom komunikacijom, dok pretisak njihova rječnika pridonosi daljnjem razvoju češko-hrvatskih odnosa "čija je kvaliteta provjerena stoljećima".
Podsjećaju kako veze Vaclava Havela s Hrvatskom počinju 1964., kada je sa suprugom Olgom, kao što su to činili i mnogi Česi, ljetovao na jadranskoj obali.
Havelove drame izvođene su u Zagrebu i kad su u Češkoj bile zabranjene, a autor bio u zatvoru, pišu autori i dodaju kako su u Kazalištu Gavella 1980. izvedene Havelove jednočinke "Audijencija" i "Izložba".
Havelovo intenzivnije bavljenje Jugoslavijom počinje u doba njezina raspada 1991., ističu i napominju kako tada službena čehoslovačka politika, kao i ona većine drugih država, nije bila sklona tom raspadu zbog negativnog efekta koji je mogao imati za opstojnost zajedničke češkoslovačke države.
Naglašavaju kako je Havel ipak bio među onim češkim političarima koji su prihvaćali realnost da Jugoslavija više ne postoji i branili pravo Hrvatske i Slovenije na samostalnost u skladu s voljom naroda iskazanom na referendumu.
Napominju kako ga je srpska agresija na Hrvatsku zgrozila te podsjećaju na njegovu izjavu da je priznanje Hrvatske i Slovenije neizbježno.
Vaclav Havel rodio se u Pragu 1936., a preminuo 2011. Tijekom Praškog proljeća bio je predsjednik Kluba nezavisnih pisaca, a nakon zabrane javnoga izvođenja i publiciranja njegovih radova u čitavom istočnom bloku napušta Prag i seli se u svoju kuću u Hradečeku. Bio je jedan od inicijatora i potpisnika "Povelje 77", kojom se tražilo poštovanje ljudskih prava, što mu je rezultiralo zatvorskom kaznom od četiri i pol godine.
Govor prosvjednicima s balkona na Vaclavskom trgu u listopadu 1989. bio je početak Havelovog puta prema Hradu - nekadašnjem sjedištu čeških kraljeva i čehoslovačkih predsjednika. Bio je jedan od osnivača političkog pokreta Građanskoga foruma, koji je Baršunastom revolucijom svrgnuo komunističku vlast. Predsjednikom Čehoslovačke postao je 29. prosinca 1989. Nakon izlaska Slovačke iz zajedničke države Havel je 1993. izabran za predsjednika Češke Republike. Ponovno je bio izabran za predsjednika i 1998. godine. (Hina)
