Leksikografski zavod Miroslav Krleža objavio je 'Hrvatski mjesni rječnik', suvremeni imenik naseljenih mjesta s pridruženim etnicima i kteticima te pridjevima izvedenim od imena samih naselja, priopćio je LZMK.
vrijeme: 05.09.2016.
LZMK ističe kako je izdavanjem ovoga rječnika postavljena osnovica za daljnji rad na hrvatskom mjesnom imenoslovlju.
''Hrvatski mjesni rječnik'', suvremeni je imenik naseljenih mjesta (ekonima) s pridruženim imenima njihovih stanovnika (etnicima) i odnosnim pridjevima (kteticima) te pridjevima izvedenim od imena samih naselja", napominje LZMK i dodaje kako njegov središnji abecedarij čini gradivo prikupljeno u višegodišnjem terenskom istraživanju u okviru znanstvenoga projekta "Rječnik naseljenih mjesta i njihovih etnika i ktetika", koji je pod vodstvom akademika Stjepana Babića obavila 1975–2000. skupina od 50-ak popisivača, uglavnom profesora kroatistike.
Napominje kako je gradivo 2003. ustupljeno Leksikografskomu zavodu radi doradbe i tiskanja rječnika te da je iz njega već izlučena i 2005. u Istarskoj enciklopediji objelodanjena Istarska toponimija s nešto suženim gramatičkim sadržajem.
Zavod je, kako navodi, sukladno mogućnostima, organizirao dopunska terenska istraživanja za dijelove županija Brodsko-posavske, Karlovačke i Primorsko-goranske te uskladio ukupno gradivo s novijom znanstvenom i strukovnom literaturom, napose s objavljenim rječnicima mjesnih govora.
Opseg rječnika i službeni oblici imena naselja usklađeni su s podatcima iz Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj te njegovim ispravcima, izmjenama i dopunama.
Uza svako naselje navedeno je njegovo službeno ime, pripadajuće gradsko ili općinsko središte te županija.
U rječnik su uvrštena i posebnim znakom označena i naselja zatečena u terenskom gradivu koja se danas ne iskazuju samostalno, kako LZMK podsjeća, posebnim znakom obilježena su imena grada ili općine sa sjedištem u drugoimenom naselju. , u kojem su gradovi označeni kosim pismom.
Imena u rječničkom članku, ističe LZMK, sadržavaju književni i mjesni lik pa se mogu pratiti njihovi međusobni odnosi, povijesna utemeljenost suvremenih likova i normativni postupci u književnom jeziku te njegova otvorenost ili zatvorenost pojedinim odlikama mjesnih dijalektalnih oblika, napose neštokavskih. (Hina)
