Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću - nova knjiga

Iz tiska je izišla knjiga dr. sc. Aleksandre Ščukanec Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću, čija je građa raspoređena na 432 stranice. Opsežna monografija daje cjelovitu suvremenu sliku stanja gradišćanskohrvatskoga jezičnoga blaga i dominantnih procesa u njegovoj kulturološkoj dimenziji početkom 21. stoljeća, unutar germanofone zajednice u Austriji.

Knjigu je objavila Hrvatska matica iseljenika uz potporu Znanstvenog instituta Gradišćanskih Hrvatov iz Trajštofa, kao i  Austrijskog kulturnog foruma sa sjedištem u Zagrebu. Recenzent ove izvorne znanstvene studije je renomirani stručnjak s područja dodirnoga jezikoslovlja sa Sveučilišta u Zagrebu prof. dr.sc. Velimir Piškorec. Urednica knjige je Vesna Kukavica. Knjiga Aleksandre Ščukanec Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću sastoji se od osam poglavlja i rječnika germanizama koji sadrži 1200 natuknica.

Knjiga Aleksandre Ščukanec pruža detaljan uvid u problematiku utjecaja njemačkoga jezika na gradišćanskohrvatski iz nekoliko perspektiva: sistemskolingvističke, sociolingvističke i jezičnobiografske. U prikupljanju korpusa germanizama autorica se nije ograničila samo na pisane tiskane izvore, nego je osim govorenog jezika (radijskih i televizijskih emisija) uzela u obzir i jezik foruma te internetskih blogova koji je blizak govorenome jeziku. Na taj način iscrpno su obrađeni spomenuti sistemskolingvistički aspekti njemačko-hrvatskoga jezičnog dodira u Gradišću. Jezičnobiografski tekstovi, pisani i transkribirani, imali su dvojaku funkciju u ovome istraživanju. S jedne strane uzeti su kao primjeri gradišćanskohrvatske jezične produkcije te uključeni u izvore za sastavljanje korpusa germanizama, a s druge strane su poslužili kao izvori za kvalitativno impostiranu analizu sociolingvističke slike gradišćanskohrvatske zajednice iz jezičnobiografske perspektive.
 
Imajući u vidu činjenicu da se u ovoj knjizi obrađuje jezična problematika hrvatske nacionalne manjine u Austriji, koja je tijekom više od pet stoljeća uspjela očuvati svoj jezik, kulturu i identitet, ali koja je iz godine u godinu brojno sve slabija i izložena sve većem pritisku germanofone okoline, ovo istraživanje je znatan doprinos ekolingvističkim nastojanjima da se opišu ugroženi jezici te da se tako usmjeri pozornost opće i znanstvene javnosti na potrebu njihova očuvanja. U kontekstu istraživanja hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira riječ je o vrijednom doprinosu tom relativno novom dodirnojezikoslovnom području i to poglavito stoga što njemačko-hrvatski dodiri u Gradišću nisu proučavani ni analizirani interdisciplinarnim pristupom kakav je primijenjen u ovome istraživanju. Vlastitim analitičkim instrumentarijem autorica je došla do novih spoznaja o sistemskolingvističkim, sociolingvističkim i jezičnobiografskim fenomenima hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira u Gradišću. Iz svega navedenog razvidno je da ova jezikoslovna monografija nije samo vrijedan doprinos korpusu akademskih tekstova o hrvatsko-njemačkim jezičnim dodirima, nego je i svojevrstan dijakronijski i sinkronijski impostiran panoptikum gradišćanskohrvatske problematike koji će s jednakim zanimanjem čitati i znanstvenici i laici.

Autorica je rođena 1984. godine u Zagrebu. Nakon završene XVI. gimnazije, 2002. godine upisuje studij anglistike i germanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Po završetku studija, od 2007. godine radi kao znanstvena novakinja-asistentica na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Doktorirala je 2011. godine, a ova je knjiga rezultat istraživanja provedenih tijekom pisanja disertacije. (Nela Jurčević, HMI)