Nacrt prijedloga Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Vlada uputila na prvo čitanje u Hrvatskom saboru

Podsjećamo, nakon dviju novela zakona u mandatu ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek kojima su izvršena značajna poboljšanja Zakona iz 1999. godine, pripremljen je novi Zakon koji osigurava sveobuhvatnu reformu načina zaštite i upravljanja kulturnom baštinom. Riječ je o zakonskom okviru koji će biti jasan, precizan i osuvremenjen, usklađen s potrebnim izmjenama u provođenju mjera zaštite kulturnih dobara, u kontekstu klimatskih promjena, energetske krize i ostalih rizika. Posebno se poštuju sve međunarodne povelje, konvencije, preporuke i smjernice te propisi EU, a prije svega neposredno hrvatsko iskustvo u sprječavanju rizika i upravljanja kulturnim dobrima u izvanrednim okolnostima.

Novi Zakon precizno će definirati sve procedure i postupke, urediti postupak i uvjete za sjecanje statusa kulturnog dobra, doprinijeti ujednačavanju prakse, učiniti sustav zaštite kulturnih dobara transparentnijim i smanjiti mogućnost donošenja arbitrarnih odluka. U okviru Registra kulturnih dobara omogućit će se nove e-usluge koje će građanima značajno olakšati dobivanje informacija o očekivanim procedurama i postupcima koje je potrebno provesti kako bi se dobila dopuštenja i uvjeti za bilo kakve radove na kulturnim dobrima. Po prvi put se zakonski definiraju sve opće mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Najvažnija reforma odnosi se na obvezu izrade konzervatorskih podloga za sve kulturno-povijesne cjeline koje će postati javno dostupne putem Geoportala kulturnih dobara.  Ovo će omogućiti kvalitetnije upravljanje prihvatljivim promjenama i očuvanju kulturno-povijesnih cjelina, skraćivanju postupaka i transparentnosti postupanja službe u odnosu na vlasnike, investitore ili projektante.

Zakon uređuje obveze donošenja planova upravljanja kao i obvezu povezivanja odluka o komunalnom redu sa sustavom mjera zaštite utvrđenim kroz konzervatorsku podlogu i smjernice. Poseban dio zakona odnosi se na zaštitu kulturnih dobara u izvanrednim okolnostima i postupanja službe zaštite u kriznim uvjetima.

Mijenjaju se određeni dijelovi zakonodavnog okvira koji se odnose na financiranje, a tu se posebno ističe da će Ministarstvo kulture i medija snositi troškove arheoloških istraživanja ako je investitor fizička osoba koja gradi građevinu za vlastite potrebe ili u svrhu obavljanja djelatnosti od javnog interesa.

Na tragu dosadašnjih reformi i omogućavanja primjene principa postizanja energetskih ušteda i na kulturnim dobrima, odredbe ovog zakona olakšat će pristup EU financiranju. Važan do zakona odnosi se i na detaljno propisivanje procedura za izdavanje posebnih uvjeta, potvrde glavnog projekta, odobrenja za zahvate na kulturnom dobru i drugih akata u postupcima zaštite kulturnih dobara. Uvodi se e-usluga izdavanje prethodne konzervatorske lokacijske obavijesti koja sadrži podatke o mjerama zaštite i mjerama održavanja kulturnog dobra te opsegu prihvatljivih promjena, uključujući i podatak o tome je li potrebno provesti arheološka ili druga istraživanja te izraditi konzervatorski elaborat.
 
Galerija fotografija>>>