U Muzeju za umjetnost i obrt, u četvrtak, 15.rujna otvara se izložba 'Arhitekt Ignjat Fischer', kustosice dr.sc. Marine Bagarić. Uz izložbu će biti objavljena opsežna monografija arhitekta Ignjata Fischera u suizdavaštvu nakladničke kuće Meandarmedia i MUO. Izložba ostaje otvorena do 23. listopada.
vrijeme: 15.09.2011.
mjesto: Zagreb; Muzej za umjetnost i obrt, Trg maršala Tita 10
Arhitekt Ignjat Fischer (Zagreb, 1870. – 1948.) visokom je kvalitetom i inovativnošću svojih brojnih projekata snažno obilježio vrijeme i grad Zagreb, prostor u kojem je živio. Tijekom četiri desetljeća duge arhitektonske karijere Fischer je bio zaposlen na najrazličitijim projektnim zadacima: od bolničkih i tvorničkih kompleksa do hotela i luksuznih vila.
Podaci o broju i raznovrsnosti njegovih projekata ipak dolaze u drugi plan pred činjenicom da je upravo Fischer autor objekata kojima po namjeni i izvedbi pripada atribut prvih ili jedinih takvih ostvarenja u Zagrebu i Hrvatskoj: prve moderne secesijske zgrade u nas (kuća Rado, Strossmayerov trg 7, 1897.), prve zgrade u Zagrebu koja je namjenski projektirana za kinematograf (kino Apollo u Ilici 31, danas kazalište Kerempuh, 1911.), prve zagrebačke privatne poliklinike (Sanatorij, danas Dječja bolnica u Klaićevoj 16, 1908.), prve i jedine zgrade slobodnozidarske lože u Hrvatskoj (Nazorova 24, 1910.), prve moderne robne kuće (Kastner & Öhler, danas Nama, Ilica 4, 1913.), prvih objekata oblikovanih u duhu art decoa (paviljoni Zagrebačkoga zbora, 1922.).
Unatoč iznimno bogatoj arhitektonskoj biografiji i projektima koji su označeni kao važni datumi u povijesti hrvatske arhitekture 20. stoljeća, opus Ignjata Fischera nije do danas sustavno niti u cijelosti obrađen i valoriziran. Izložba u Muzeju za umjetnost i obrt dat će stoga po prvi puta iscrpan uvid u život i djelo arhitekta Ignjata Fischera i funkcioniranje njegova ateliera. Ukratko će se predstaviti i arhitektov obiteljski okvir, a posebna će pažnja biti posvećena i Fischerovim klijentima – naručiteljima gradnji, koji su redom bili ugledni članovi društva, gospodarska i intelektualna elita Zagreba i Hrvatske.
Pokazat će se također Fischerov udio u povijesti zagrebačke svakodnevice – rijetko je koji arhitekt uspio kreirati prostore koji su u životu grada ubrzo dobili status kultnih, npr. Gradska kavana ili ilička Nama. U slici grada značajne su i Fischerove urbanističke intervencije: postav Meštrovićeva Zdenca života i oblikovanje trga pred Hrvatskim narodnim kazalištem, projekt komunikacije iz Ilice prema Tuškancu i zgrade na početku Dežmanova prolaza, 'probijanje' prolaza Harmica između Jelačićeva trga i ulice Pod zidom.
Zagrebački dizajnerski studio Bestias autor je likovnoga postava izložbe i oblikovanja monografije.
Izvor:
DAZ
