MSU: Razgovor sa Žarkom Radakovićem

Početkom sedamdesetih godina Julije Knifer boravi svake godine po nekoliko mjeseci u Njemačkoj, u Tübingenu, gdje u privremenom ateljeu intenzivno slika. Krajem sedamdesetih, a osobito osamdesetih godina počinje izlagati u nekoliko galerija u Njemačkoj, a zanimanje za njegov rad sve više raste među kolekcionarima, galeristima i kritičarima koji ga pozicioniraju na istaknuto mjesto suvremene umjetnosti.

Književnik i prevoditelj Žarko Radaković upoznaje Knifera u Tübingenu i neposredno prati njegov rad. Godine 1990. u časopisu Oko objavljuje kratku priču 'Povest o Kazimiru Maljeviču (Tübingenski zapis o Juliju Kniferu)', a ubrzo mu posvećuje i knjigu u kojoj je (uz dugački razgovor kojeg vode dok Knifer površine svojih slika premazuje slojevima bijele boje) sabrao svoja razmišljanja o njegovu stvaralaštvu.

S autentičnim svjedokom jednog važnog razdoblja u umjetnikovu životu razgovor će voditi Zvonko Maković, a upravo je Julije Knifer, uz književnika Petera Handkea, bio poveznica koja je još početkom osamdesetih približila dvojicu sugovornika.

Žarko Radaković, književnik je i prevoditelj. Autor brojnih knjiga, među kojima su Tübingen (1990), Ponavljanja (zajedno sa Scottom Abbottom) (1994), Knifer (1994), Emigracija (1997), Pogled (2002), Peter Handke: Gubitak slike (Der Bildverlust, s Ninom Pops, Köln 2007, bibliofilsko izdanje), Vampiri & Razumni rečnik (sa Scottom Abbottom, 2008), Era – povest o Kornjači (2010). Preveo je dvadesetak knjiga Petera Handkea. Autor je niza zbornika i antologija: o književnosti Petera Handkea, o Juliju Kniferu, o teškoćama u umjetničkom stvaranju, o motivu djetinjstva, o hodanju u umjetnosti i književnosti. Bio je urednik njemačkog časopisa za književnost i umjetnost Das Nachtcafé (Stuttgart, Klett-Cotta) i urednik na radiju Deutsche Welle. Živi i radi u Kölnu.