Muzej kitova (Museu da Baleia) u malome mjestu Caniçal na Madeiri, autonomnoj portugalskoj regiji u Atlantskom oceanu, jedinstven je u svijetu po uspješnom povezivanju istraživanja i edukacije te kreativnog predstavljanja otočke baštine kitolova, neke su od uvriježenih ocjena rada toga muzeja, koje je svojim predavanjem, u ponedjeljak, u Muzejsko dokumentacijskom centru u Zagrebu ,potkrijepio dugogodišnji ravnatelj toga muzeja mr. sc. Luís Freitas.
vrijeme: 01.12.2014.
mjesto: Zagreb; Muzejski dokumentacijski centar, Ilica 44 / II. kat
Već je naslov predavanja 'Muzej kitova Madeira - živo biće - vrata otvorena znanju, prozor u more!' sažeo bitne odlike Muzeja kitova, koji je u rujnu 2011. potpuno obnovljen i od tada je inovativni multidisciplinarni centar za kulturu koji, rekao je Freitas, aktivno uključuje žitelje male zajednice u kojoj djeluje.
U pripovijest o Muzeju, osnovanom 1941., Freitas je krenuo od povijesti koju je obilježio kitolov, svojedobno glavno zanimanje otočnoga stanovništva, i podsjetio kako se postupno mijenjao odnos prema toj tradicionalnoj djelatnosti do sredine 80-tih godina prošloga stoljeća kada su kitovi u vodama Madeire postali zaštićena vrsta.
Posebnu pozornost muzej posvećuje posjetiteljima pa je tako i predstavljanje izložaka prilagođeno zanimanju i znatiželji svakoga od posjetitelja te, istaknuo je Freitas, doista nitko nije isključen. Razvili smo posebne komunikacijske alate za različite kategorije posjetitelja - posebne sadržaje za djecu i starije osobe, multimedijalne proizvode, igre za osobe s Downovim sindromom i autizmom, za slijepe i slabovidne sadržaji su ispisani na Brailleovom pismu, a Muzej je objavio i različite vrste vodiča i znanstvene publikacije.
Posjetitelje u muzeju 'dočekat će' modeli kitova i delfina prikazani u originalnoj veličini na 3D stereoskopskom filmu, a u realnoj veličini su i ribarske brodice što, objasnio je Freitas, zorno pokazuje kako je kitolov bio opasan posao. Svaki izložak prati sadržaj pisan na pet jezika - portugalskom, engleskom, njemačkom, francuskom i španjolskom, uz legende, filmove i elektronički kiosk koji je također prilagođen osobama s posebnim potrebama.
Povremeno se u partnerstvu s različitim ustanovama organiziraju i izložbe koje su tako, objasnio je Freitas, osim u muzeju postavljene i na različitim javnim prostorima pa se umjetnički modeli oko 28 vrsta kitova i delfina koji žive stalno ili povremeno u našim vodama, mogu, primjerice, vidjeti u zračnoj luci, domovima kulture i trgovačkim centrima.
Muzej na suvremen način sjedinjuje etnologiju, ekologiju i muzeologiju, rekao je njegov ravnatelj i istaknuo da je njegov muzeološki koncept komuniciranje povijesti i baštine otočja Madeire s najnovijim rezultatima znanstveno istraživačkog rada o životu ugroženih morskih organizama, prije svega kitova i delfina.
Za taj novi i revolucionaran muzeološki koncept, muzej je dobio prestižnu turističku nagradu 'Travellers top landmarks' te nominaciju za ovogodišnju nagradu Europski muzej godine. Muzej se odlikuje vrhunskim dizajnom te upotrebom modernih komunikacijskih tehnologija pomoću kojih njegovi stručnjaci obrazuju posjetitelje o potrebi očuvanja morskog ekosustava te ih upućuju u bogatu ribarsku povijest otočja.
Luís Freitas diplomirao je zoologiju u Lisabonu, a zvanje magistra znanosti stekao je na Sveučilištu u Aberdeenu u Škotskoj u području istraživanja mora i ribarstva. Od 1996. je ravnatelj Muzeja kitova Madeira (Caniçal, Madeira) gdje radi kao znanstvenik i menadžer na pet znanstveno-istraživačkih projekata na području biologije, ekologije i zaštite kitova na Madeira arhipelagu i Makaroneziji (skupina od pet otočja u Atlantskom oceanu na zapadnoj afričkoj obali). Sudjeluje na tri međunarodna istraživačka projekta i objavio je tri knjige o kitovima i sredozemnoj medvjedici na Madeiri te više znanstvenih radova kao autor ili koautor u nacionalnim i međunarodnim znanstvenim časopisima Član je Europskog udruženja istraživača kitova te je viši istraživač na OOM-u (Madeira Oceanic Opservatorij).
(Hina)
