Matija Debeljuh: Grad od čelika

Prisjećajući se slike grada koja mu se u djetinjstvu urezala u pamćenje, Matija Debeljuh objašnjava kako je kao dijete često s majkom posjećivao njezin rodni grad Zenicu. Oduvijek me fascinirao taj grad, prizori visokih peći, dimnjaka koji ispuštaju paru kao u kakvu znanstveno-fantastičnom filmu, arhitektura tvornice, odnosno željezare koja prožima cijeli grad. Grad u vječnom oblaku dima budio je u meni maštu. Tako se kroz cijelo moje djetinjstvo ucrtao u memoriju...

U novom radu naslovljenom Grad od čelika (sjećanje na djetinjstvo) umjetnik se usmjerava prema istraživanju industrijskog krajolika, toga, kako ga naziva,  'grada od čelika'. U njegovu su sjećanju upravo dimnjaci i stupovi dima,  vertikale koje definiraju gradsku vizuru, postali podjednako pokretači koji prizivaju slike iz sjećanja i podsjetnik na urbane preobrazbe i sudbine mnogih postindustrijskih gradova.


Prizori koje pred nas postavlja umjetnik ne pozicioniraju samo pitanja sjećanja, već mrežu različitih odnosa – pitanja budućnosti industrijske proizvodnje, identiteta gradova, kolektivne memorije i društvene i političke stvarnosti. Jer prizore industrijske arhitekture koju promatramo u radu Matije Debeljuha, iako predstavljaju grad Zenicu, danas možemo prepoznati kao prostore koji definiraju naš društveni i kulturni krajolik, a umjetnik usmjerava našu pažnju kako bi uputio na kontekstualan okvir u kojem se reflektiraju različiti socijalni i gospodarski odnosi, aktualna stanja i trenutne pozicije ne samo u Hrvatskoj, već u regiji i globalnom kontekstu.

Novim radom Matija Debeljuh odmaknuo se od prepoznatljive estetike, prizora zavodljive ljepote koji pažljivo odabranim elementima kompozicije kadra, svjetla i sugestivnom snagom stvaraju vizualno atraktivne predodžbe čudesne, uznemirujuće ljepote na koje se naš voyeurski pogled jednostavno fiksira. U prethodnim smo radovima prepoznavali upravo specifičnu izražajnost i vizualne karakteristike videoslike, kojima je autor najčešće opisivao različita ljudska stanja i emocije poput ljubavi, tjeskobe, patnje, smrti, i kojima je vizualizirao psihobiografiju svojih protagonista kao subjektivno emocionalno polje. Ti prizori koji su bilježili stanja i osjećaje, pripadali su sferi intime.
U novom su radu u pitanju krajolik i izgrađen urbani okoliš, a prostor je lišen ljudske prisutnosti (ili je ona svedena na minimum). Otvarajući niz pitanja o suodnosu prirode i povijesti, pejzaž kao umjetnička konstrukcija predstavlja modele čovjekove konceptualizacije prostora, kako bi se reflektirala različita raspoloženja i složeni odnosi, te postaje mjesto propitivanja međuodnosa prostora, povijesti, memorije ili identiteta.../ odabrani ulomci

Matija Debeljuh rođen je 1980. u Puli.  Diplomirao je na Umjetničkoj akademiji u Splitu Dizajn vizualnih komunikacija – videooblikovanje u klasi prof. Vlade Zrnića. Godine 2003. predstavlja Hrvatsku na bijenalu mladih umjetnika Europe i Mediterana.  Do sada je izlagao na mnogim skupnim i samostalnim izložbama u Puli, Rovinju, Rijeci, Zagrebu, Sarajevu, Skoplju, Torinu, Trstu, Ateni, Vilniusu, New Yorku, Bruxellesu… Uz nekoliko domaćih i međunarodnih radionica svakako treba izdvojiti sudjelovanje na Sarajevo Talent Campusu, projektu Sarajevo grad filma i Berlinale Talent Campusu. Eksperimentalni filmovi i videoradovi Matije Debeljuha prikazivani su na međunarodnim festivalima na kojima su osvojili i važne nagrade.