U galerijskom prostoru Friday Exit u Beču, od 8. do 23. travnja, bit će otvorena međunarodna skupna izložba 'Balkanizacija', na kojoj sudjeluje i hrvatski umjetnik Marko Marković. Kustosi izložbe su Žarko Aleksić i Jelena Micić.
vrijeme: 08.04.2016.
mjesto: Beč; Friday Exit, Döblergasse 2/16 EG
Umjetnici: Žarko Aleksić | Luan Bajraktari | Beba Fink | Miguel González Cabezas | Vera Klimentyeva | Marko Marković | Florian Mayr | Jelena Micić | Patrick Schabus | Ania Shestakova | Siegmund Skalar/Martina Šimkovičová | Alina Sokolova | Myles Starr | Ira Tomić/John Kardum | Anastasiya Yarovenko
Na izložbi sudjeluje sedamnaestoro umjetnika iz Hrvatske, Srbije, Kosova, Austrije, Španjolske, Rusije, Ukrajine, Slovačke, Rumunjske i Sjedinjenih Američkih Država koji će u vidu kolektiva, platforme ili pojedinačno, na osnovu iskustva u skladu sa osobnom umjetničkom praksom, predstaviti novonastale radove kroz tematiku balkanizacije.
Balkanizacija je geopolitički pojam koji se najčešće veže za Balkan te asocira na raspad bivše Federativne Republike Jugoslavije 90-tih godina, odnosno, u širem smislu tretira kao podjelu multinacionalne države na manje, etnički homogenije entitete. Kako granice ovog pojma nisu jasno određene obično bivaju povučene u određene svrhe, ukazujući na stav onoga koji to čini. Isto se događa s definiranjem Balkana koje je zasnovano na imaginarnom geografskom mapiranju.
Poznata formulacija Balkana kao Nesvjesnog Europe može se dovesti u analogiju s revolucionarnim stavovima avangardnog pokreta Zenitizam, gdje se Balkan smatra novom snagom koja će regenerirati europsku kulturu. Balkanizacija Europe, po Ljubomiru Miciću, znači kulturnu emancipaciju Europe te prihvaćanja novih vrijednosti probuđenog barbarogenija.
Aktualni kontekst koji Balkan ponovo smješta u centar pažnje europskih politika tiče se Balkanske rute koju izbjeglice koriste na svom putu prema Zapadnoj Europi. Izbjeglička kriza dovodi do destabilizacije Europske Unije, kao i podijeljenih stavova njenih zemalja članica, a kao rezultat podižu se granice te se konstruira nova vrsta nacionalizma. Nekonvencionalnim pristupima tematici umjetnici teže obuhvatiti različite aspekte značenja ovog provokativnog pojma.
Predstavljanjem aktualnih društvenih, ekonomskih i političkih perspektiva kroz prizmu migracije, pitanja identiteta i odnosa uloga moći, autori se poigravaju nacionalnim simbolima kako bi, uz dozu humora, kritički preispitali međukulturne predrasude i stereotipe.
