U Hrvatskom narodnom kazalištu Zagreb u subotu će premijerno biti postavljena drama 'Lulu' kontroverznog njemačkog pisca Franka Wedekinda u režiji slovenskog redatelja Jerneja Lorencija, najavljena kao raskošna i senzualna predstava o nedostatku ljubavi i posljedicama njezina nedostatka.
vrijeme: 28.03.2015.
mjesto: Zagreb, HNK u Zagrebu
"Lulu" je priča o smrti i o ljubavi, o tome kako će čovjeka koji skače, koji previše voli, društvo zgaziti", kazao je Lorenci na konferenciji za novinare u HNK-u u ponedjeljak u Zagrebu.
"To je priča o tome kako smo vješti u uništavanju ljubavi, a posebno one koja puno traži, koja je spremna žrtvovati sve, koja uzima sve i ne pristaje na društvena pravila, nije kontrolirana, nije 'ekonomija' sporazuma, protokola, formi i okvira", pojasnio je redatelj.
"Lulu" je Wedekind napisao nakon boravka u Parizu koncem 19. stoljeća, tadašnjem središtu europske dekadencije i otjelovljenju moderne urbanosti gdje se pisac strastveno zaljubio u svijet cirkusa i kabarea.
Inicijalno zamišljena kao jedna drama, predstava je nastala prema predlošcima "Zemaljski duh" (1895.) i "Pandorina kutija" (1904.) koji zajedno čine jedinstvenu priču o seksualno privlačnoj mladoj plesačici koja se uspinje unutar društvene ljestvice zahvaljujući svojim odnosima s bogatim muškarcima.
Otvoreni prikazi seksualnosti i nasilja, lezbijski odnosi, te čak i susret s Jackom Trbosjekom rušili su granice prihvatljivoga u Wedekindovo vrijeme.
Intendantica HNK-a Dubravka Vrgoč kazala je da je predstava nastavak usmjerenosti ovogodišnjeg programa Drame HNK na trendove u europskom teatru koji propituju vrijeme od prije stotinu godina, odnosno doba Velikoga rata.
"Dramski tekst nastao 1895., dvadesetak godina prije Prvoga svjetskog rata, na neki je način bio prijeloman jer je anticipirao ono što će se dvadesetak godina poslije dogoditi u društvenom rasapu koji još nije završio", kazala je Vrgoč.
"Taj je tekst ukazao na one bolesti društva koje su se poslije na razne načine prenosile tijekom cijelog dvadesetog stoljeća i koje i danas možemo prepoznati", dodala je.
Za Lorencija se odlučila jer je "on jedan od najzanimljivih slovenskih redatelja danas, redatelj koji ima što reći na tu temu".
Kao inspiracija za lik Lulu Wedekindu je, prema nekim tumačenjima, poslužila Lou Salome, privilegirana kći generala ruske vojske, prekrasna, divlja, pametna žena koju je upoznao u Parizu, ujedno potpuno indiferentna spram društvenih konvencija. U nju su bili zaljubljeni filozof Friedrich Nietzsche i pjesnik Rainer-Maria Rilke, poslije je prijateljevala sa Sigmundom Freudom, a Wedekindova je udvaranja odbijala.
Ipak, njezina je slobodoumnost pronašla put do njegova pisanja, a njegova drama o zanosnoj bludnici Lulu, koja ide od ljubavnika do ljubavnika, od jednog muža do drugog, da bi na kraju završila siromašna i sama, uobličila je sliku o 'femme fatale' i ubrzo osvojila svjetske pozornice, a nakon toga i filmske dvorane.
U Hrvatskoj je Wedekindova šokantna priča o seksu i smrti postavljena samo jednom, davne 1930. u današnjem kazalištu Gavelli i u režiji Tita Strozzija, sa slavnom Vikom Podgorskom u naslovnoj ulozi.
U najnovijoj produkciji, Lulu glumi Daria Lorenci Flatz, a veliki glumački ansambl još čine Bojan Navojec, Goran Grgić, Franjo Kuhar, Dragan Despot, Luka Dragić, Alen Šalinović, Vlasta Ramljak, Dušan Bućan, Siniša Popović, Nikša Kušelj, Mirta Zečević, Dora Lipovčan, Lana Barić i Barbara Vicković.
Dramaturgiju potpisuje Matic Starina, scenograf je Branko Hojnik, kostimografkinja Belinda Radulović, a skladatelj Branko Rožman. Svjetlo je oblikovao Andrej Hajdinjak, dok je glumce koreografski savjetovao Gregor Luštek. (Hina)
