Međunarodna radionica Kultura kao mreža održava se 24. i 25. siječnja 2012. godine u Torinu, Italija, paralelno s 2. međunarodnom radionicom UNESCO svjetska baština: ekonomska i politička pitanja. Prijave sažetaka primaju se do 1. studenog 2011. godine.
vrijeme: 24.01.2012.
prijava: 01.11.2011
mjesto: Torino, Italija; Centro Studi Silivia Santagata
Cilj radionice je otvoriti diskusiju i potaknuti shvaćanje kako analiza društvenih mreža može postati korisno sredstvo u ekonomiji kulture.
S jedne strane, analiza društvenih mreža je tehnika koja se sve više koristi na mnogim područjima, a osobito u društvenim znanostima. Ova metoda analize proučava društvo iz perspektive mreža odnosa između aktera, pod osnovnom pretpostavkom da se pojedinci kontinuirano uključuju u mreže veza i interakcija, te da ti odnosi daju strukturu individualnom i kolektivnom ponašanju. Jedna od glavnih doprinosa ovom tipu analize jest činjenica da to omogućuje dublje razumijevanje društvene premreženosti i njezine strukture i razvoja.
S druge strane, kulturna ekonomija traži nove metode istraživanja koje se protežu izvan tradicionalnih tehnika te omogućuju mapiranje i mjerenje kulturnih mreža. Kulturni se sektor može sagledati kao mreža aktera koji podržavaju kreativnu atmosferu te čije je djelovanje blisko međusobno povezano i ovisno. Bez stvaranja i diseminacije kulturnih mreža teško je osigurati održivost kulturnih projekata. Mreže služe kao supstrat u kojeg se ideje implementiraju i odražavaju kroz vrijeme.
Kako bi se procijenilo stanje umjetnosti te identificiralo kako se analiza mreža može koristiti u kulturnoj ekonomiji, radionica je otvorena sudionicima koji se bave sljedećim temama:
1. Novi horizonti: analiza mreža i održivost kulturnih projekata
Brojne knjige analizirale su i primjenjivale različite pristupe za procjenu učinka kulturnih projekata. Međutim, postojeće evaluacijske metode procjenjuju utjecaj kulturnih projekata u zadanom vremenskom periodu, obično u podudarnosti s vremenom trajanja projekta, no malo se može reći o održivosti kulturnih projekata tijekom vremena. Drugim riječima, ne procjenjujemo da li ekonomske i društvene koristi koje je stvorio projekt mogu preživjeti do kraja. Održivost kulturnih projekata blisko je povezana sa stvaranjem novih mreža i društvenom dinamikom koja je potaknuta projektom te se razvija vlastitom logikom nakon što je projekt završen. Cilj ovog dijela radionice jest razumjeti kako analiza mreža može biti korisna za promatranje kulturnih projekata u dinamičnoj perspektivi i procjeni održivosti tijekom vremena.
2. Kreativna atmosfera i kulturni klasteri
Kreativna atmosfera u lokalnim klasterima kulturne produkcije ključni je faktor za vitalnost i kompetitivnost mjesta. Kad postoji kreativna atmosfera, kreativnost i inovativnost šire se na kulturnu produkciju. Klasteri inovativnog biznisa i talentiranih djelatnika u najkreativnijim fazama proizvodnog lanca, zajedno s drugim atraktivnim mjestima svijeta, mogu poduprijeti složene i guste mreže interakcije koje njeguju kreativne rezultate te generirati kompetitivne prednosti za regionalnu proizvodnju kulture. Svrha ove teme je razmotriti kreativne klastere kao mreže ekonomskih i društvenih aktera te shvatiti kako njihova struktura i dinamika pomažu u podržavanju i održavanju evolucije kreativne atmosfere kroz vrijeme.
3. Kulturna mreža za promociju lokalnog razvoja
Kultura i kulturni sektori sve su više teret razvojnih projekata financiranih od strane međunarodnih organizacija. Razvoj kulturnih i gospodarskih aktivnosti sagledava se kao važna strategija protiv siromaštva. U tom kontekstu, analiza mreža može biti učinkovita metodologija za potvrđivanje do kojeg stupnja razvojni projekti stvaraju lokalne mreže te mogu pomoći u razumijevanju ključnih aktera u njihovoj implementaciji. Štoviše, analiza mreža može pomoći u evaluaciji vremenske održivosti razvojnih projekata na način da se procijeni što će se dogoditi nakon što se projekt zaključi, a privremeni akteri njegovog menadžmenta nestanu. Empirijski doprinosi koji koriste pristup umrežavanja za vrednovanje lokalnog i nacionalnog razvoja dobrodošli su na natječaj.
Sažetak predloženog projekta trebao bi biti oko 2000 riječi.
Za više informacija:
centrostudi@css-ebla.it
