U Tallinnu, Estonija, od 19. do 21. listopada, organizira se međunarodna konferencija Kreativno poduzetništvo za kompetitivnu ekonomiju. S govornicima iz čitavog svijeta, konferencija istražuje kako razvijati kreativno poduzetništvo da bi se poboljšala inovacija i kompetitivnost. To se fokusira na poduzetništvo u umjetnosti, u organizacijama i institucijama, te na klastere i mreže kreativnog biznisa.
vrijeme: 19.10.2011.
mjesto: Tallinn, Estonija
Uloga kreativne ekonomije kao pružatelja rasta široj ekonomiji i davatelja dodane vrijednosti nizu agendi do sada je poznata mnogima. Zaista, mnogi su narodi, regije i gradovi značajno investirali u strategije i programe kreativne ekonomije, s ciljevima koji su u rasponu od stvaranja posla, privlačenja ulaganja, izgradnje povjerenja i uključivanja kreativnosti u sve ostale sektore – čak i u društvo u cjelini.
Međutim, s ekonomskom krizom, plus još razvijenije kritičko mišljenje, mnogi pozivaju na promišljanje uloge i vrijednosti kreativne ekonomije kao i na osvježeni pristup politici i strategiji.
Stoga, Enterprise Estonia, zajedno s Creative Estonia, Ministarstvom kulture Estonije i Ministarstvom gospodarstva i komunikacije Estonije, organiziraju veliku međunarodnu konferenciju koja poziva na promjenu paradigme u shvaćanju i podržavanju kreativne ekonomije.
Program producira i moderira Tom Fleming, vodeći međunarodni stručnjak u kreativnoj ekonomiji.
Konferencija se sastoji od 4 glavna toka:
1. Kreativni talent – fokusira se na ulogu obrazovnog sektora u njegovanju kreativnog talenta. Post-krizna kreativna ekonomija zahtjeva kombinaciju vještina i kompetencija, kako unutar tako i izvan kreativne ekonomije. Ovdje je potreba za rekonceptualizacijom pojma 'kreativno obrazovanje' i za razvojem novih progresivnih modela za osiguravanje kreativnosti kao sveprožimajućeg faktora u društvu.
2. Kreativna ekonomija – vodeća inovacija i kompetitivnost u gospodarstvu. Istražuje praktične alate za maksimiziranje inovacije u kreativnom biznisu te identificira kako povezati kreativni biznis sa širim inovativnim ekosustavom. Također, istražuje odnos između kreativnog biznisa i kulturnog turizma.
3. Kreativna infrastruktura za novo doba – razvoj novog mišljenja na tipovima nove infrastrukture od koje se zahtjeva da servira inovaciju i rast u kreativnoj ekonomiji. Moraju se uvesti i testirati novi modeli za umjetničku i kulturnu infrastrukturu, radni prostor, mreže te niz servisa podrške. Prikazat će se postojeći utjecaj digitalizacije.
4. Kreativni gradovi i regije – ovo se reflektira na način kako neki gradovi i regije uspješno njeguju održive i otporne kreativne ekonomije, dok se druge bore. Identificira kako kreativno poduzetništvo djeluje da bi promijenilo gradove i regije nakon pada. Anticipira ulogu kreativne ekonomije u novom dobu proizvodnje gradova i regionalnog razvoja.
5. Kreativno vodstvo – reorganizira okvir političko pristupa kreativnoj ekonomiji. Istražuje kako najbolje povezati agende u umjetnosti, kulturi, ekonomij, zajednici i obrazovanju kako bi se mogla uspostaviti holistička, ali učinkovita politika kreativne ekonomije. To će rezultirati dokumentom Tallinn manifest za kreativnu ekonomiju.
