'Kratki utorak' u zagrebačkom kinu 'Tuškanac', 4. listopada, predstavlja kratkometražne filmove Nedeljka Dragića kroz program u trajanju od 70 minuta. Projekcija počinje u 21 sat, a ulaz je besplatan!
vrijeme: 04.10.2011. 21 h
mjesto: Zagreb; Kino Tuškanac, Tuškanac 1
Nedeljko Dragić poput većine umjetnika koje danas svrstavamo u Zagrebačku školu crtanog filma, prvo se intenzivno bavi karikaturom, a zatim 1960. počinje raditi kao kopist, kolorist, fazer, glavni crtač, scenograf, pomoćni animator, animator, da bi konačno dobio priliku autorski potpisati i vlastiti animirani film 'Elegija' (1965.). Kultni status uživa i među poznavateljima stripa zahvaljujući formalnim eksperimentima na stranicama 'Večernjeg lista' ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća u svom (samoprozvanom) antistripu 'Tupko' (strip je izlazio petnaestak godina pod tim nazivom i s još stotinjak novih pasica objavljen je u knjizi).
Već prvi filmovi kojima je Dragić ostvario zapažen uspjeh, 'Krotitelj divljih konja' (1966.) i 'Možda Diogen' (1967.), napuštaju formulu animirane karikature njegovog prvijenca i umjesto jasne strukture gega, prepuštaju naraciju nizanju metaforičkih asocijacija. Njima pak slijedi niz jednominutnih eksperimenata i vježbi.
Dragićevi filmovi jedan za drugim postaju sve razigraniji, što kulminira možda i najuspjelijim primjerima 'Idu dani' (1970.) i 'Dnevnik' (1974.), filmovima začudno raskošne animacije, krcatim inteligentnim opažanjima i geg minijaturama. Za razliku od većine prethodnika iz Zagreb filma, koji su nastojali nekoliko dobrih ideja razvući na što duže trajanje i tako opravdati financijske zahtjeve filma, u ovom trenutku Dragićev jedini problem je kako ugurati sve što želi prikazati u nekoliko raspoloživih minuta trajanja.
Svakako vrhunac recepcije njegovog djela nominacija je za nagradu Oscar koju je zaradio film 'Tup-tup' 1972.
Filmovi pak iz osamdesetih godina, 'Dan kad sam prestao pušiti' (1982.) i 'Slike iz sjećanja' (1989.) nisu privukli posebnu pažnju publike i festivalskih žirija, iako su sadržavali većinu prepoznatljivih Dragićevih motiva.
Tome je uslijedio samoodabrani dvadesetogodišnji prebjeg u Njemačku, uzrokovan razočaranjem političkim prilikama na Balkanu i potragom za uređenijim i stabilnijim društvom. Za to vrijeme, Dragić se uglavnom bavi prosvjetnim radom i komercijalnom animacijom. Trenutno Nedeljko Dragić opet radi u Zagreb filmu na serijalu jednominutnih filmova pod zajedničkim nazivom 'Rudijev leksikon'.
