Koncert Zagrebačke filharmonije za kraj 60. Splitskog ljeta

Zagrebačka filharmonija orkestar je 140-godišnje tradicije vrhunskog muziciranja u Zagrebu i Hrvatskoj, danas je zacijelo prvi simfonijski orkestar u domovini i jedan od najpoznatijih u ovom dijelu Europe. Njegovu povijest pisali su prvorazredni šefovi dirigenti Friedrich Zaun, Milan Horvat, Lovro pl. Matačić, Mladen Bašić, Pavle Dešpalj, Kazushi Ono, Pavel Kogan, Alexander Rahbari i Vjekoslav Šutej.
Prošlu sezonu obilježilo je intenziviranje suradnje s maestrom Dmitrijem Kitajenkom, jednim od najvećih dirigenata današnjice, pobjednikom prvog natjecanja Herbert von Karajan, a kasnije dugogodišnjim glazbenim ravnateljem Moskovske filharmonije. Njegovim djelovanjem kao umjetničkim savjetnikom ZF-a, otpočela je nova era u povijesti orkestra obilježena novim umjetničkim poletom, zapaženim glazbenim postignućima, kao i velikim koncertnim i diskografskim projektima.

Koncertna večer započet će egzotičnom simfonijskom pjesmom Šeherezada, najpoznatijim i najpopularnijim djelom Nikolaja Rimski-Korsakova. Ono što je manje poznato, činjenica je da Rimski-Korsakov prvotno uopće nije htio uglazbiti priče iz Tisuću i jedne noći te je djelo zamišljeno kao simfonija s neutralnim nazivima stavaka. Kasnije im je ipak odlučio dodijeliti i programne nazive, a iako djelo nosi naslov Šeherezada te je jedno od najpoznatijih interpretacija drevne priče, sam skladatelj izjavio je da bi se skladbu trebalo slušati kao programnu simfoniju s neodređenim orijentalnim programom. Slijede uzbudljive note Talijanskog Capriccia Petra Iljiča Čajkovskog koje su nadjačale za skladatelju svojstvenu sklonost melankoliji i naglašenim emocijama. Završetak će koncerta pripasti Ravelovom Boleru koji od svoje praizvedbe zbunjuje slušatelje. Kod nekih je čak izazivao i podsmijeh, ali je i unatoč svemu tome ubrzo dobio na popularnosti, te danas spada u sam vrh najpopularnijih i najizvođenijih skladbi uopće. Sam Ravel o djelu je rekao: „Bolero je eksperiment s točno određenim smjerom te se ne smije posumnjati da mu je namjera postići bilo što više ili drugačije od onog što predstavlja. Napravio sam točno ono što sam htio, a na publici je da to uzme ili ostavi.“

Po završetku koncerta, a prije svečanog čina zatvaranja Festivala bit će dodijeljene festivalske nagrade Judita za najveća umjetnička postignuća u dramskom i glazbenom programu 60. Splitskog ljeta.