Prigodni oproštaj od akademika Luka Paljetka, uz predstavljanje posljednje knjige Gosparovih pjesama 'Kajkavske pjesme' posvećene Dragutinu Domjaniću s crtežima Ivana Lovrenčića, održat će se u ponedjeljak, 20. svibnja, u 14 sati, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
vrijeme: 20.05.2024. -
mjesto: Zagreb
U prigodnom programu o opusu Luka Paljetka kao i knjizi Kajkavske pjesme govorit će mr. sc. Božo Biškupić, predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran, akademik Krešimir Nemec, dr. sc. Božica Pažur, akademkinja Sibila Petlevski i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević. U umjetničkome dijelu programa kajkavske pjesme akademika Luka Paljetka interpretirat će kazališni i filmski glumac Joško Ševo.
Akademik Luko Paljetak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu bio je rado viđeni gost i suradnik. Njegovo je ime zabilježeno u nizu izdanja Knjižnice, u kojima se predstavio kao pjesnik, urednik, pisac predgovora i pogovora, prevoditelj ili naprosto stručnjak čiji bi eruditski pogledi oplemenili svaku temu kojoj je pristupao. Grafička zbirka NSK čuva najvrjednija djela iz toga opusa, među kojima izdvajamo dva kojima smo nakladnici: grafičke mape sa stihovima Luka Paljetka Klaunske pjesme (grafike: Josip Boltižar, 1990.) i Dvojenje (grafike Dimitrije Popović 2002.). Vrlo zapažena bila je i ostala publikacija Križni put - stihovi Luko Paljetak, crteži Ivan Lovrenčić (2002.), a u ponedjeljak 20. svibnja u Knjižnici ćemo se oprostiti od dragoga nam akademika uz predstavljanje ove posljednje knjige Kajkavske pjesme posvećene Dragutinu Domjaniću, također popraćene Lovrenčićevim crtežima (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2024.).
Paljetak je autor čiji opus nije nikoga zaobišao. Brojni su naraštaji odrasli uz njegove zbirke. Često je isticao kako nema banalne stvari o kojoj se ne bi moglo književno pripovijedati i pjesnički pisati. Smrti se, kako je u više navrata u razgovorima spominjao, nije bojao. Najbitnije mu je bilo ono unutarnje vrijeme, ne izvanjsko, ona svagdašnjica koje teče od danas do sutra i ne da se zaustaviti. Često je govorio o ljubavi koja je pokretač svega, a jednom je prilikom izjavio: „Bez ljubavi čovjek bi bio vrlo malo biće, ne bi znao procijeniti samoga sebe. Samo u ljubavi možemo spoznati tko smo.“