U sklopu programa 'Galerija SIZ u MMSU', u Malom salonu u Rijeci, u nedjelju, 20. prosinca, u 11 sati, otvara se međunarodna skupna izložba 'Kao krijesnice / politika opstanka'. Kustosica izložbe je Rafaella Barbato.
vrijeme: 20.12.2015. 11,00
mjesto: Rijeka; Mali salon, Korzo 24
Sudjeluju: Maria Jose Arjona (Columbija), Francesca Capasso (Italija), Jota Castro (Peru), Nemanja Cvijanović (Hrvatska), Oppy De Bernardo (Švicarska), Regina Josè Galindo (Guatemala), Fokus Grupa (Hrvatska), Devrim Kadirbeyoglu (Turska), Domenico Antonio Mancini (Italija), MaraM (Italija), Salvatore Manzi (Italija), Maria Evelia Marmolejo (Columbija), Rosy Rox (Italija), Pier Paolo Patti (Italija), Ciro Vitale (Italija), Mary Zygouri (Grčka).
Kontekst Zajedničarenja zasnovan je na međunarodnoj kulturnoj suradnji ideološki, kulturno-politički i strukovno kompatibilnih inicijativa kao što su Samoupravna interesna zajednica i Di.St.Urb (Okrug za studije i urbane odnose) koji se od 2012 godine bave javnim umjetničkim urbanim inicijativama, kulturnom i politikom korištenja javnih prostora te političkim aktivizmom u Provinciji Grada Salerna u Italiji.
Projekt-izložba 'Kao krijesnice. Politika opstanka' talijanske kustosice i aktivistice Raffaelle Barbato inspiriran je esejom G. Didija Hubermana (francuskog filozofa i povjesničara umjetnosti, teoretičara "Dijalektike pogleda"), naslovljenim "Kao krijesnice. Politika opstanka".
Krenuvši od “čitanja” i analize određenih razmišljanja Piera Paola Pasolinija (talijanskog pisaca, redatelja, i pjesnika), kroz metaforu krijesnice, Huberman analizira fenomen "kulturnog genocida" u doba sve veće suvremene kulturne krize. Prema Hubermanu, govoriti o krijesnicama ekvivalentno je diskursu o memorijama i kulturno-povijesnim vrijednostima koje se nasilno nalaze u procesu nestanka ili su već izgubljene kroz procese globalizacije. Krijesnice su najočiglčedniji primjer vrsti koje zbog promjena u ekološkom sustavu nestaju, baš kao i mnoga kulturološka istraživanja i mnoge velike općeljudske vrijednosti, zbog galopirajuće globalizacije neo-kapitalističkog sustava. U tom kontekstu Huberman nam govori o čovjeku-krijesnici, riječima-krijesnicama, znanju-krijesnici; o prigušenom ali začudno još uvijek rezistentnom svjetlu kojim se ovaj projekt bavi kroz izložbu koja je nastala kao produkt zajedničkog rada kustosice i pozvanih umjetnika.
Predstavljeni umjetnički projekti kritičke su refleksije o temeljnim problemima suvremenog svijeta, poput povreda ljudskih prava, imigracije, neprocesuiranih ubojstava žena, rasizma, socijalnih, ekonomskih i vjerskih netrpeljivosti, neizvjesne egzistencije - koristeći se različitim vizualnim jezicima. Ovaj višezvučni dijalog uspostavljaju umjetnici koji dolaze iz nekoliko geo-socijalnih i geopolitičkih stvarnosti, gotovo iz cijelog svijeta.
Jedna od značajnih karakteristika projekta, putujuća je dimenzija izložbe koja će s vremena na vrijeme biti predstavljena na nekoliko lokacija različitih društveno-političkih interesa kroz sljedeće dvije godine, prilikom čega će se projekt dodatno razvijati ovisno o kontekstima kroz partnersku suradnju.
