U Galeriji Academia Moderna, sutra, 3. svibnja s početkom u 20 sati, otvara se izložba Vojina Bakića - 'Prijedlog Vojina Bakića za beogradski Spomenik Marxu i Engelsu'. Kustos izložbe je Ivica Župan, a otvorena je do 13. svibnja.
vrijeme: 03.05.2011. 20,00
mjesto: Zagreb; Galerija Academia Moderna, Augusta Šenoe 11
Beogradska Borba tiskala je 3. listopada 1953. tekst negativna 'Mišljenja juryja', šturo priopćenje o obustavi rada na Spomeniku Marxu i Engelsu. Savezni žiri odbio je 1953. oba alternativna prijedloga za monumentalni spomenik Marxu i Engelsu zagrebačkog kipara Vojina Bakića, koji je - prema narudžbi savezne vlasti - trebao biti postavljen na beogradskom Trgu Marxa i Engelsa, a kipar ga je radio 1951. i 1952., doživljavajući 'stalne transformacije u skladu s evolucijom Bakićeva izraza', kako piše Milan Prelog.
Kipar je izradio čak četiri studije velikog formata, naručitelju je ponudio dvije studije visine dva i pol metra za spomenik koji se trebao izvesti u jablaničkom granitu i u veličini sedam do devet metara. Jedna je studija već 1952. bila dostavljena naručitelju.
U Bakićevu ateljeu u ulici Ivana Gorana Kovačića 13, u noći između 27. i 28. siječnja 1956. izbio je požar. Bio je to prostor u bivšem ateljeu Ivana Meštrovića koji je bio dugačak 30, a visok 16 metara i u kojemu su bili ateljei još nekoliko zagrebačkih kipara. Unutrašnjost ateljea - desetak prostorija i nekoliko pomoćnih - bila je obložena borovinom, a dvije velike peći grijale su prostorije, što je pogodovalo rasplamsavanju požarišta. U ognju je nestalo mnogo toga što je kipar u međuvremenu stvorio, nekoliko Bakićevih spomenika u gipsu, pa i druga inačica Spomenika Marxu i Engelsu.
Sačuvan je crtež, skica za spomenik, od 22. rujna 2007. do 6. siječnja 2008., pokazan na izložbi 'Oblici otpora' u Van Abbenmuseumu u Eindhovenu, koja je pratila umjetnike i želju za društvenom promjenom od 1871. do danas. Ipak, sačuvala se i jedna skica za Spomenik Marxu i Engelsu, čiji je odljev u bronci pronađen u zbirci jednoga zagrebačkog kolekcionara, zahvaljujući čijoj dobrohotnosti je u Academiji Moderni pokazujemo, na tragu dosadašnje intencije ove Galerije da javnosti predstavlja djela - poput Fellerovih Malampija, Sederovih 'crnih slika' ili djela naših autora iz razdoblja tzv. primarnog i analitičkog slikarstva - čija kvaliteta, značenja i važnost u doba njihova nastojanja nisu bili prepoznati.
Više o izložbi -
ovdje.
