U petak, 22. srpnja, u Gradskoj galeriji Crikvenica, u 21 sat, otvara se izložba 'Bolski krajolici', slikara Vilima Svečnjaka. Otvorenje će svojim stihovima uveličati poznata hrvatska književnica Ljerka Car Matutinović. Izložba traje do 7. kolovoza.
vrijeme: 22.07.2011. 21,00
mjesto: Crikvenica; Centar za kulturu Dr. Ivan Kostrenčić, Gradska galerija Crikvenica, Frankopanska 6
Svečnjak spada u red najvećih umjetničkih figura naše zemlje, a bolski ciklus u najpoetičnija djela čitavog njegovog slikarskog opusa.
'Vilim Svečnjak je rođen u Zagrebu 1906. godine. Prvu slikarsku naobrazbu dobio je od Zlatka Šulentića na zagrebačkoj Realnoj gimnaziji. Upisao je Akademiju likovnih umjetnosti, kiparstvo kod Rudolfa Valdeca i Frana Kršinića, ali je diplomirao na slikarstvu kod profesora Maksimilijana Vanke, Vladimira Becića, Tomislava Krizmana i Ljube Babića.
Za vrijeme stipendijskog boravka u Parizu 1934. godine sudjeluje s grupom Zemlja na izložbama u Zagrebu i Sofiji. Sve do u godine Svjetskog rata Svečnjakovo stvaralaštvo karakterizira izrazita socijalna i društvenokritička nota ostvarena ekspresionističkim vokabularom virtuoznog crteža i temperamentnog senzibiliteta prema bojama. Već u tim godinama možemo definirati bit Svečnjakovog opusa koji će se razvijati kroz vrijeme u preplitanju, ulančavanju zasebnih, cjelovitih ciklusa.
Početkom tridesetih godina to je ciklus iz Mitrovice, kasnije iz Braile na Crnom moru, pa slijede Balade Petrice Kerempuha, a početkom četrdesetih godina, s angažiranim ekspresionizmom preklapa se intimizam bonarovskog kolorizma.
Kraj rata dočekao je u Rijeci, gdje će 1949. godine osnovati današnju Modernu galeriju, a od 1951. godine ponovno živi u Zagrebu. Opću poslijeratnu, likovnu nedoumicu Vilim je Svečnjak riješio vraćanjem ekspresionističkim korijenima u makedonskom ciklusu 1948. godine, a desetljeće potom eksperimentira s elementima neokubizma i ruoizma.
Šezdesetih godina slikarstvo Vilima Svečnjaka akceptira recentnosti nepredmetnog stvaralaštva, posebno oslobađanjem i individualizacijom rukopisa i palete na pejzažnim prospektima. Tu možemo jednu cijelu seriju slika označiti pristajanjem na poetiku nadrealizma, ali i prepoznati definitivno Svečnjakovo opredjeljenje za pejzažno slikarstvo.'
www.remek-djela.com
