Sakralna izložba akademskog slikara Tihomira Lončara pod nazivom 'Križni put' otvara se 11. travnja 2022. u Galeriji Vladimir Filakovac u Zagrebu.
vrijeme: 11.04.2022. - 05.05.2022.
mjesto: Zagreb
'Pobožnost križnoga puta obilježena je potresnošću sadržaja, meditacijom vjernika u praćenju Kristovog kalvarijskog hoda, molitvom i stihovima u pjesmi ispunjenoj bolom. U slijedu postaja opisani su prizori muke na putu do Golgote, od osude na smrt do polaganja u grob, s porukom Kristova dara čovjeku u otkupiteljskom činu neizmjerne božanske ljubavi. Na osnovi tekstova evanđelista nastao je “scenarij” dominantne punine sakralnog, “literarno” složen i čitak, prihvatljiv u svojoj univerzalnosti i upućen svakom pojedincu. Postoje brojni odgovori umjetnika te velike i inspirativne teme, u povijesti i danas, različitih stilskih oznaka, i razumljivo, kvalitete, s postojanjem važne podjele, oslanja li se autor na samu činjeničnost opisa scena, kao vodilju, ili težište stavlja na dubinu duhovnog, upućenost transcendentalnom, koja prožima spoznaju smisla Kristove žrtve. Sukladno tome, kada se radi o interpretaciji motiva kršćanske ikonografije, postavlja se i pitanje ljudske i umjetničke odgovornosti, a poglavito kada se radi o Pasiji.
Tihomir Lončar slikar je izuzetno respektabilnog umjetničkog opusa, s vrijednom dionicom ostvarenja, osmišljenih na potki biblijskog teksta, kojem pristupa s poštovanjem, razumijevanjem, posvojenjem, pravim vjerničkim zanosom. Sakralna tematika prisutna je, tek povremeno, i u ranim stvaralačkim godinama, a u posljednjim desetljećima ima sve vidnije, pa i dominantno mjesto. Bez sumnje, Lončar se na hrvatskoj likovnoj sceni potvrđuje kao autor koji, uz osebujni pristup pejzažu, neospornu autentičnost pokazuje i u djelima sakralne motivike, s izrazom koji uključuje osnove rodoslovlja, načela klasične estetike, s provedbom u uvjerljivosti vlastite poetike i rukopisnosti. Umjetnička tradicija velikih povijesnih stilova ima svoju ulogu, no Lončar svojim senzibilitetom i likovnim stavom doseže prepoznatljivost u kompoziciji, kolorizmu, figurativnoj razradi i ugođaju scene. No, postoji i ona druga tradicija, životna, naslijeđena iz djetinjstva, produbljivana u godinama formiranja, s jasnoćom pogleda u vremenu zrelosti. U sintezi obje, rađaju se ideje, stvara slika, s nenarušivom konstantom – iskrenošću.' (...) - Stanko Špoljarić
Opširnije