U utorak, 28. svibnja, u 20 sati, u Muzeju grada Zagreba, otvara se izložba 'Rudolf Klepač- maestro fagota / Prigodom stogodišnjice rođenja'. Izložba ostaje otvorena do 1. rujna.
mjesto: Zagreb; Muzej grada Zagreba, Opatička 20
Marina Würth Klepač, kći umjetničkog i bračnog para Ruže Cvjetičanin i Rudolfa Klepača, darovala je predmete iz obiteljske ostavštine svojih roditelja Muzeju grada Zagreba 2009. godine. Postavši dio fundusa Muzeja, ova je donacija digitalizirana i inventirana te je time postala okosnicom Zbirke ostavština zagrebačkih glazbenih legendi koja je ove godine upisana u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Ovako obrađena Zbirka postala je temelj za istraživanje umjetničkog i životnog djela maestra Rudolfa Klepača, (od njegova djetinjstva u varaždinskom kraju, školovanja u Zagrebu, prvih nastupa i velike životne prekretnice - odlaska u Salzburg, gdje je postao članom Mozarteuma i gdje će djelovati desetljećima, kao solist i kao pedagog) koji je svojim radom i zalaganjem afirmirao fagot, instrument kojim su rijetki umjetnici stekli glazbenu slavu.
Stogodišnjica maestrova rođenja i proslava istog nizom događanja započeta je u ožujku 2013. svečanim koncertom Zagrebačke filharmonije pod ravnanjem dirigenta Leopolda Hagera u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, prigodnom izložbom Rudolf Klepač i Zagrebačka filharmonija/nastupi u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, a nastavljaju se izlaskom opsežne monografije o Rudolfu Klepaču autorice Bosiljke Perić Kempf i ovom studijskom izložbom Muzeja grada Zagreba.
Muzej grada Zagreba unutar ovog obljetničkog ciklusa odlučio je predstaviti ovog iznimnog umjetnika i čovjeka izložbom Rudolf Klepač Maestro fagota. Okosnicu izložbe čine predmeti, fotografije, arhivski materijal iz darovane ostavštine, ali i posuđeni predmeti iz privatne obiteljske ostavštine, te arhivski materijal iz Arhiva Hrvatske televizije.
Rudolf Klepač rođen 1913. godine u Majerju, nedaleko Varaždina. Kao polaznik Vojno-muzičke škole u Vršcu, od 1926. do 1930. učio je klarinet i fagot, potom je svirao u Simfonijskom orkestru kraljevske garde u Beogradu, te u vojnoj glazbi u Subotici. Svirao je i u mladenačkom orkestru 'The Revellers'. Učenje fagota nastavio je 1940/43. god. u srednjoj školi Muzičke akademije u Zagrebu kod Antuna Kubina. Do odlaska u Salzburg 1955. god. maestro Klepač djelovat će u nekoliko orkestara; od Opernog orkestra Hrvatskog narodnog kazališta, Komornog orkestra Radio Zagreba, Državnog simfonijskog orkestra (danas Zagrebačka filharmonija) i Simfonijskog orkestra Jugoslavenske radio difuzije. Predaje fagot u srednjoj Muzičkoj školi (od 1945. do 1948. god. i od 1951. do 1954. god.), a od 1954. do 1959. bio je prvi profesor tog glazbala na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji.
U svom dugogodišnjem djelovanju maestro Klepač, za svoj rad, kao vrsni glazbenik, pedagog, promicatelj glazbene kulture dobio je niz nagrada i priznanja u obje 'svoje' domovine.
Kao najznačajnija priznanja možemo izdvojiti: Zlatni prsten grada Salzburga, Nagradu Maks Reinhardt, Mozartovu medalju, Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo, Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića...
