Izložba 'Rimski dodekaeder (1862.-2012.)' gostuje u Austriji

Početkom  druge polovice XIX. stoljeća  tadašnjem Narodnom muzeju u Zagrebu poklonjen je rimski brončani  dodekaeder. Riječ je o pomalo 'misterioznom' predmetu čija namjena tj. funkcija nije u potpunosti razjašnjena. U svakom slučaju radi se o geometrijskom tijelu koje ima 12 peterokutnih ploha s probušenim rupama različitih promjera. Takvih je predmeta na području Rimskog Carstva pronađeno malo, ukupno 92, a zagrebački primjerak jedan je od najbolje očuvanih.
 
Pronađen je na oranici između sela Hof (hrv. Cimof)  i  Au (hrv. Cunava) im Leithagebirge u Donjoj Austriji i vrlo je zanimljiv način na koji je taj predmet došao u Zagreb. Poklonio ga je gradišćanski Hrvat Pavao Žulić koji je rođen u Hofu, a kako je kao profesor kemije dobio  posao  na gimnaziji u Zagrebu odlučio je da dodekaeder bude pohranjen u Zagrebu, a ne u Beču. Gradišćanski Hrvati su prije 500 godina napustili, kako to oni kažu svoju 'staru domovinu' i preselili se u današnje Gradišće tj. novu domovinu.  I nakon pet stoljeća sačuvali su svoj materinji  hrvatski jezik, običaje i kulturu, a  prije točno 150 godina zaslugom jednog  gradišćanskog Hrvata taj je dragocjeni  predmet dospio u fundus 'Arkeologičkog odjela'  tadašnjeg Narodnog muzeja.

 
U inventarnoj knjizi koja se tada zvala 'Popis darovah', upisana je  29. svibnja 1862. nova akvizicija i to na sljedeći način: '.. mjedena jabuka, po svoj prilici stajala je na vrhu palice turskog konjskog repa (barjaka) ili na vrhu turskog šatora; nađena je u selu Hof u Austriji dolnjoj'. Naravno, atribucija nije točna jer u to vrijeme u Zagrebu nije bilo školovanih arheologa, no danas  znamo da je riječ o dodekaederu iz razdoblja Rimskog, a ne Osmanlijskog Carstva.
 
Međutim, ostaje upitno koja je bila namjena tog predmeta? Među arheolozima postoje vrlo različita mišljenja  o tome  je li  imao praktičnu namjenu (npr.  držač nekog štapa, svjetiljke itd.) ili  je bio korišten u kultne svrhe u kojima bi praktičnu namjenu našao u području astronomije i  astrologije što izgleda prilično vjerojatno, a najnovije teorije govore u prilog tomu da su ga Rimljani koristili kao kalendar.