Katalog i izložba 'Pavao Ritter Vitezović u zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu' predstavljeni su 28. svibnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, u povodu 300. obljetnice Vitezovićeve smrti. Izložba će biti otvorena do 7. lipnja 2013. godine u predvorju NSK-a.
vrijeme: 28.05.2013.
mjesto: Zagreb; Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Ul. Hrvatske bratske zajednice 4
Izložba i katalog velik su korak u afirmaciji Pavla Rittera Vitezovića koji je za hrvatski identitet učinio više od mnogih drugih, istaknuo je akademik Josip Bratulić. 'Sve njegove knjige i rukopisi bile su temelj mnogih znanja o Hrvatskoj i kulturno su dobro. Ono kulturno dobro za koje se Ritter Vitezović najviše zalagao jest hrvatski jezik, a tim jezikom objedinjeni smo kao braća u jeziku', rekao je Bratulić.
U hrvatskoj kulturnoj povijesti, dodao je, nema tako radinog čovjeka koji je tako duboko gledao unaprijed i nema područja kulturnih djelatnosti kojima se nije bavio. 'Pisao je, išao po terenu, bilježio toponime i imena ljudi te uspostavljao kulturni identitet hrvatskog naroda i države', istaknuo je Bratulić.
Naglasio je da je Ritter Vitezović cjelokupni Ilirik poistovjetio s Hrvatskom. 'Kada god govori Ilirik i Dalmacija - on misli Hrvatska. Za njega je to bio pojam pod kojim će se objediniti sve hrvatske zemlje', napomenuo je. Koliko je Ritteru Vitezoviću bilo stalo do Hrvatske, dodao je, pokazuje i to što je želio da se Zagrebačka biskupija poveže sa Splitskom i postanu jedna metropolija, što je uspjelo tek 1852. godine.
U katalogu 'Pavao Ritter Vitezović u zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu' obuhvaćeni su svi Vitezovićevi rukopisi, pisma i tiskana djela, njegov život i rad te sva poznata literatura o njemu i njegovu djelu od 1689. do 2010. godine, rekao je voditelj Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK Ivan Kosić. Dodao je i da je u katalogu doneseno sve ono što bi današnjem čitatelju moglo biti zanimljivo (stare signature, podatci o starim vlasnicima tj. ex-librisi).
Ističući da NSK skrbi o vrijednoj Vitezovićevoj ostavštini, ravnateljica NSK Seiter-Šverko kazala je da je Vitezovićeva životna priča na neki način i alegorija povijesne sudbine hrvatskog naroda. 'U povijesnom trenutku u kojem Hrvatska postaje dio širega, europskog geopolitičkog okvira, kojim se Pavao Ritter Vitezović suvereno kretao, promičući hrvatske interese po europskim dvorovima, predstavljanje kataloga njegovih djela uz tristotu obljetnicu njegove smrti tek je dio duga koji mu vraćamo', naglasila je Seiter-Šverko.
Pavao Ritter Vitezović rođen je 7. siječnja 1652. u Senju, a umro je 20. siječnja 1713. u bečkom svratištu 'Zlatni medvjed' u velikoj oskudici i bijedi.
(Hina)
