vrijeme: 12.12.2012.
mjesto: Francuska; Reims, Palača Tau
Izlažu se rukopisi, inkunabule, misali i izvorni glagoljski evanđelistari iz fonda Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te iz Staroslavenskoga instituta u Zagrebu.
Na svečanome otvorenju izložbe sudjelovat će i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dunja Seiter-Šverko te savjetnica za međunarodnu suradnju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Jasenka Zajec. Izložbu je osmislila akademkinja Anica Nazor, a njezino ostvarenje omogućila je Erasmus naklada d.o.o.
Osim blaga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te Staroslavenskoga instituta, izložen je i Reimski evanđelistar koji je za potrebe izložbe ustupila Knjižnica Carnegie u Reimsu.
Natpisi i spomenici
Glagoljicom su klesani brojni natpisi širom Hrvatske – zabilježeno je približno tisuću glagoljskih natpisa i grafita koji se odnose na gradnju crkava i samostana te na crkveni inventar, kao i na gradnju i druge sadržaje stambenih kuća. Uklesani su i na kamenicama za maslinovo ulje te na nadgrobnim pločama. Jedan je od najznačajnijih takvih glagoljičkih natpisa Bašćanska ploča. Riječ je o velikoj kamenoj ploči (1 m x 2 m) nastaloj na otoku Krku početkom XII. stoljeća. Na njoj je prvi put uklesano nacionalno ime na narodnome jeziku, ime Zvonimir kralj hrvatski, koji je tada bio kralj Hrvatske i Dalmacije. Njezin odljev u prirodnoj veličini izložen je na ovoj izložbi.
Rukopisi
Glagoljicom su napisani prijevodi biblijskih tekstova i čitavih knjiga (Psaltir, Pjesma nad pjesmama), mnoge liturgijske knjige, temeljni izvori hrvatske srednjovjekovne književnosti, pravni spomenici (zakoni, statuti, redovničke regule), matične knjige (krštenih, krizmanih, vjenčanih, umrlih) i druge knjige praktičnoga sadržaja. Najznamenitiji je hrvatski glagoljski zakonik Vinodolski zakonik (1288.), koji je nakon Ruske pravde, najstariji zakonik na slavenskim jezicima. Danas je očuvan prijepis iz XVI. stoljeća koji je izložen na ovoj izložbi.
Početci tiskarstva
Hrvati su glagoljsko pismo uveli u tisak već u najstarijem razdoblju europskoga tiskarstva, dakle već u XV. stoljeću te je glagoljicom tiskano pet hrvatskih inkunabula. Prvotisak glagoljskoga Misala objavljen je 22. veljače 1483. godine na hrvatskome crkvenoslavenskom jeziku, samo 28 godina nakon Gutenbergove Biblije. To je ujedno i prvi europski misal tiskan nelatiničnim slovima, a savršenošću slova, ljepotom sloga i tiska pravo je remek-djelo tiskarskoga umijeća. Taj se izniman izložak ovom prilikom i po prvi put predstavlja u Francuskoj. Među ostalim su iznimnim izlošcima rukopis Brevijar popa Mavra (1460.), inkunabula Baromićev brevijar (1493.) te tiskani Misal hruacki (1531.). Premda se hrvatski jezik danas piše latiničnim pismom, glagoljicom se u Hrvatskoj tiskalo do početka XX. stoljeća (do 1905. godine).
Organizatori su izložbe Centar nacionalnih spomenika – Palača Tau, Turistički ured Grada Reimsa, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, uz potporu Francuskoga instituta. Arhitekt Zlatko Rebernjak autor je postava izložbe.
