Preskočite na glavni sadržaj

Izložba 'Nedovršene modernizacije' u Mariboru

U petak , 10. veljače, u 18 sati, u Modernoj Galeriji Maribor, otvara se izložba 'Nedovršene modernizacije - Između utopije i pragmatizma' na kojoj će biti predstavljeni arhitektonski projekti i veliki urbanistički planovi koji su obilježili jugoslavensko razdoblje. Izložba, svojevrsno finale dvogodišnjeg istraživanja, ostaje otvorena do 22. travnja.
vrijeme: 10.02.2012. 18,00
mjesto: Maribor; Moderna Galerija, Strossmayerjeva ulica 6
url: http://www.ugm.si
Otvorenje izložbe Nedovršene modernizacije: Između utopije i pragmatizma u Mariboru veliko je finale dvogodišnjeg istoimenog istraživačkog projekta kojeg je pokrenulo Udruženje hrvatskih arhitekata u suradnji sa Oris-kućom arhitekture (Zagreb), Muzejom za arhitekturu i dizajna (Ljubljana), Umjetničkom galerijom Maribor (Maribor), Društvom arhitekata Beograda i Koalicijom za održivi razvoj (Skopje).

Projekt se kroz niz istraživanja, konferencija i izložbi bavio prostorima koje je stvorio 'socijalistički napredak' u bivšoj Jugoslaviji te pokušao utvrditi što se s tim prostorima dogodilo nakon sloma zajedničke države i nestanka socijalizma. Uz voditelje projekta Maroja Mrduljaša sa Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i Vladimira Kulića sa Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta Frlorida Atlantic u projektu je sudjelovalo preko 30 istraživača sa područja cijele bivše Jugoslavije.

Izložba će predstaviti brojne arhitektonske projekte, u rasponu od turističkih eksperimenata na jadranskoj obali, koncepata za nove gradove i izložbene paviljone na međunarodnim izložbama, do zloglasnih javnih građevina i povijesnih spomenika u republikama bivše Jugoslavije od 1948. do 1980. godine.


'Informirana pragmatičnim motivima, arhitektura je u Jugoslaviji bila primarno okrenuta proizvodnji, premda je u toj pragmatičnosti bila optimistična te je pazila na javno dobro. Izgrađena arhitektura je tako bila prilično istinit odraz kreativnih mogućnosti lokalne arhitektonske zajednice i njezine mogućnosti djelovanja. Iako su neki progresivni projekti zanemareni, neizgrađeni i nedovršeni, izgrađeni okoliš Jugoslavije vjerna je slika odnosa između ambicija i mogućnosti'.

'Istraživački projekt i izložba obrađuju niz zasebnih projekata i akcija koji se mogu podvesti pod zajednički nazivnik modernizacije, a da nikako ne pretendiraju na pisanje koherentne historiografije moderne arhitekture u regiji bivše Jugoslavije. Riječ je o nizu studijskih primjera (case-studies) koji prikazuju većinu najvažnijih, mahom nedovršenih, procesa urbanizacije, pri čemu se nastojalo naznačiti odnos između arhitekture i društvene stvarnosti.

Razina istraživanja tog odnosa nije mogla biti znanstveno precizna, ali se pokušalo opisati okolnosti unutar kojih su određene arhitekture nastale, te opisati modernizacijski učinak tih arhitektura sa odjekom na suvremenu situaciju. U tom smislu su u obzir uzete kako izuzetne arhitekture, tako i proizvodnja izgrađenog okoliša kojeg u užem kulturnom smislu možemo smatrati generičkim ili ne-autorskim, no koji je aktivno sudjelovao u širim modernizacijskim kretanjima: popravljanju životnih prilika građana, formiranju prostornog okvira i infrastruktura za nove i moderne događaje, razvojima gradova...' Maroje Mrduljaš

Projektna istraživanja grupirana su na izložbi oko različitih geo-političkih, kulturnih i socio-antropoloških mjerila prostora tako tvoreći šest poglavlja same izložbe: Pripreme za budućnost, Prostori reprezentacije, Prostori globalne razmjene, Politike urbanog prostora, Oblikovanje prostornih praksi, Jugoslavenski arhitektonski prostor.