U riječkoj Galeriji Juraj Klović, u utorak, 28. lipnja s početkom u 20 sati, otvara se samostalna izložba mlade riječke umjetnice Mirne Sišul, dobitnice Nagrade Pul Kaštela za 2010. Godinu. Radovi se mogu razgledati do 12. srpnja.
vrijeme: 28.06.2011. 20,00
mjesto: Rijeka; Galerija Juraj Klović, Matije Gupca 4 a
Slike jednakih kvadratnih dimenzija (100 x 100 ili 120 x 120 cm) u kombiniranoj tehnici akrila na platnu i različitih aplikacija, mogu se gledati kao zasebni kadrovi, ali i slagati metodom dodavanja i iščitavati poput stripa. Slikarica je, tražeći vlastitu izražajnost, razvila tehniku sjedinjavanja slike, crteža, zapisa i apliciranih elemenata (izresci iz novina i fotografija) koji već imaju svoj sadržaj, a u novoj ulozi obogaćuju teksturu. Jer, tekstura joj je važnija od sadržaja.
Podatke stvarnosti vedrim poigravanjem, bez ironije i bez oštrine komentara, prevodi u slikarski jezik. Plošna površina platna, često nadograđivana kolažiranjem, postaje prostorom njenih zapisa, trenutnih reakcija na svijet. Dok se, primjerice, sluša neka pjesma, bilježe se riječi na platno, dok se utiskuju na platno događaji dana, zapiše se i tekst iz Ježeve kućice. Ispovjedni monolog svakodnevice ispunjen je igrom vizualnih i narativnih elemenata čija asocijativnost priziva neograničene prostore duha. Brojke, izrezane iz konteksta i nalijepljene na površinu platna, pulsiraju, vibriraju u zasićenom prostoru intenzivirajući napetost odnosa i ukazujući na mogućnosti iščitavanja oblika i značenja. Ne zbrajaju se, ne kriju poruke, nisu nikakve šifre ni zagonetke, u rasporedu ne slijede nikakvu logiku, jednostavno popunjuju za njih predviđen prostor kao efektna ritmična pojačanja i čimbenici igre. Ali rukom ispisani nizovi rečenica otvaraju novu dimenziju odnosa na slici, ne samo vizualnih, već i značenjskih. Tu je potez vidljiv, kontroliran, smiren, ujednačenog ritma.
Ako se priđe bliže platnu, počinjemo razumijevati Mirnin grafizam, uočavati prašnjavi trag ugljena, debljinu i suptilnost linija, tragove drvenih bojica, pastelne olovke ili krede u boji. Mnoštvom detalja ne opterećuje sliku, ali uvlači motritelja u iščitavanje zapisa, u odgonetavanje logike slova i brojeva, u prepoznavanje tlocrta i dijelova stvarnosti, u pronalaženje ključa koji sve drži na okupu. Glavnu riječ u tome vodi crtež u koji se povremeno uključi pokoja ploha boje. U kompozicijskom strukturiranju podjednako su joj važne bjeline i crnine, ali se ukazala i potreba za intenzivnijim efektima kromatske izražajnosti. U cjelini Brojevi njezina je boja žuta, otvorena i svježa, boja koja je stvorila drugi prostor, otvorila sliku prema svjetlu i toplini, artikulirala kromatska polja koja naglašavaju kontrastne odnose.
Mirna se u ovoj cjelini bavi brojkama i slovima, znakovima i značenjima, ali njena slika nije ni hermetična ni teška za iščitavanje, ne zahtijeva tumačenje, već doživljavanje na razini percepcije. Negdje se dio slike čini prenapućen, negdje preprazan, ali u krajnjem rezultatu jedno je potpora drugome, jedno dopunjuje drugo ističući energiju slikarske površine kao temeljno izričajno sredstvo. Branka Arh
