Izložba 'Katedra ili priča o prvim kršćanima Pokuplja'

Iako je tek u 4. st. kršćanstvo postalo službena vjeroispovijest Rimskoga Carstva, tom je razdoblju prethodilo postojanje tajnih i zabranjenih kršćanskih zajednica kroz koje su se prva duhovna, organizacijska i simbolička očitovanja kršćanstva pojavljivala već tijekom 1. i 2. st. Pripovijest o tim najranijim  svjedočanstvima prisustva kršćanske religije u našim krajevima krenula je od prezentacije nekih reprezentativnih nalaza unutar akcije Muzej u gostima.

Predstavljanjem podataka o mnogobrojnim materijalnim ostacima, kako pojedinačnim predmetima, tako i ostacima crkvene arhitekture, izložba nastoji prikazati početke prihvaćanja i širenja kršćanstva u prostoru Pokuplja ne zaboravljajući pritom izdvojiti neke od najbitnijih religijskih pojava koje su obilježile stoljeća prije pojave kršćanskih vjerovanja. Posebno su zanimljiva svjedočanstva o kontinuitetu nekih prapovijesnih božanstava i kultova kao što je, možda najpoznatiji, kult boga Sunca, koji je, dolaskom i širenjem kršćanstva, doživio svojevrsnu preobrazbu unutar sfere religioznih vjerovanja.

Kao i uvijek, službene odluke antičkog Rima, pa tako i religijske mijene, ostavljale su trag u svakodnevnici svih građana diljem Carstva. Arheološki nalazi potvrđuju kako prva burna stoljeća kršćanstva, od progona sljedbenika do službene religije Carstva, nisu zaobišla ni panonske provincije kojima je pripadalo i Pokuplje s jednim od najvažnijih tadašnjih središta, antičkom Sisciom, današnjim Siskom. Kroz jednu od priča o ranokršćanskom prstenu pronađenom u špilji Vrlovci u Kamanju te iznimnim nalazima ranokršćanske arhitekture u Bukovlju kraj Generalskog stola, ova je izložba zamišljena kao cjeloviti pregled trenutno poznatih ranokršćanskih lokaliteta oko Kupe i njenih pritoka.