Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u srijedu 5. srpnja u 12 sati u svojem će prostoru obilježiti 130. rođendan Miroslava Krleže tematskim susretom i jednodnevnom izložbom 'Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže'.
vrijeme: 05.07.2023. - 05.07.2023.
mjesto: Zagreb
Na susretu će govoriti Lada Čale Feldman, Suzana Marjanić, Pavle Bonča i Irena Galić Bešker uz umjetničku podršku utemeljitelja i ravnatelja Festivala Miroslav Krleža Gorana Matovića.
Osobito zanimanje javnosti nedavno je pobudila vijest o pronalasku neobjavljenog fragmenta Krležine dramske vizije
Goya u njegovoj rukopisnoj ostavštini u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK. Ostavština je podijeljena u tri cjeline, Rukopisi Krležinih djela, Korespondencija i Dokumenti. Dramski tekst
Goya nalazi se u sklopu prve cjeline i njegov je pronalazak, za koji je zaslužan mladi znanstvenik Pavle Bonča, veliki doprinos poznavanju rane faze Krležina dramskog stvaralaštva. O značaju tog otkrića svjedoči i činjenica da 12. festival Miroslav Krleža, čiji je sudionik i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, započinje praizvedbom ovog dramskog teksta prema autorskoj zamisli i interpretaciji Zijaha A. Sokolovića.
Osim fragmenta noovotkrivene dramske vizije
Goya, posjetitelji tematskog druženja uz Krležinu rukopisnu ostavštinu imat će priliku pogledati i druge tekstove u rukopisu i strojopisu na kojima se temelji ovogodišnji Festival: drame
Legenda i
Glembajevi, romane
Banket u Blitvi i
Na rubu pameti, dnevnike, pisma, intervju Predraga Matvejevića s Miroslavom Krležom itd.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, prema želji samog Miroslava Krleže, postala je dom njegove rukopisne ostavštine. Knjižnici ju je darovao Krležin nasljednik, prim. dr. Krešimir Vranešić, a ona je otpečaćena po isteku moratorija, točno na dvadesetu obljetnicu njegove smrti. Građa je obrađena u Zbirci rukopisa i starih knjiga, razvrstana i složena u mape u skladu s pravilima knjižničarske struke i uz pomoć istaknutih krležologa (Zorana Kravara, Velimira Viskovića, Vlahe Bogišića) i Krležina bibliografa Davora Kapetanića. Po završetku obrade, njezin je sadržaj objavljen u katalogu
Rukopisna ostavština Miroslava Krleže, koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otisnula 2003. godine.
