Izložba pod nazivom 'Hrvatska umjetnost u europskom kontekstu na prijelazu 19./20.st.' otvara se 21. listopada, u Donauschwaebisches Zentralmuseumu u Ulmu, u regiji Baden-Würtemberg, te će trajati do 8. siječnja 2012. godine.
vrijeme: 21.10.2011.
mjesto: Ulm; Donauschwaebisches Zentralmuseum
Prezentirat će to postav sa stotinu remek-djela hrvatskih umjetnika od prvih plenerista (Nikola Mašić, Ferdo Quiquerez, Vlaho Bukovac) preko simbolista i ekspresionista (Emanuel Vidović, Bela Čikoš Sesija, Mirko Rački, Zlatko Šulentić, Ljubo Babić), Proljetnoga salona i münchenskoga kruga (Milivoj Uzelac, Vilko Gecan, Marijan Trepše i Oskar Herman) do magičnih realizama dvadesetih godina (Marino Tartaglia, Vladimir Varlaj, Jerolim Miše, Anka Krizmanić)…
Postav će obuhvatiti slike hrvatskih plenerista, simbolista i ekspresionista, sudionika proljetnih salona i pripadnika münchenskoga kruga te predstavnika magičnih realizama 20-ih godina.Domaćini u Ulmu tiskaju katalog na 200 stranica na njemačkom i hrvatskom jeziku, u 5.000 primjeraka, a riječ je o sjajnoj i za nas prilično jeftinoj promociji Hrvatske i njezine umjetnosti u svijetu, jer većinu troškova snosi Donauschwaebisches Zentralmuseum, saznajemo od ravnateljice Moderne galerije u Zagrebu Biserke Rauter Plančić.
Poticaj za organizaciju izložbe došao je od strane Joachima Uhlmanna, načelnika Odjela za međunarodnu kulturnu razmjenu pri Ministarstvu znanosti, istraživanja i umjetnosti pokrajine Baden-Württemberg, koji se prilikom posjeta Hrvatskoj oduševio stalnim postavom zagrebačke Moderne galerije, u kojemu je predstavljeno više od 750 vrhunskih djela hrvatskih umjetnika od 19. do 21. stoljeća.
Birajući što će pokazati u Ulmu, autorica izložbe, viša kustosica Moderne galerije Ivana Rončević, nije se odlučila pružiti uvid u cjelokupni postav Moderne galerije, s nizom remek-djela pejzažnog, figuralnog i apstraktnog slikarstva, portretne i animalističke plastike te konceptualne umjetnosti, umjetničke fotografije i video arta. Umjesto toga odlučila je pokazati samo jedan, ali vrlo vrijedan i znakovit segment opusa.
Vođena idejom da za prvo opsežnije predstavljanje Galerije u inozemstvu valja stranoj publici – koja tek u prošla dva desetljeća ima priliku razabirati ukorijenjenost hrvatskoga kulturnog idioma u multietničkoj Europi - pokazati razdoblje u kojem se usporedo rađao njegov moderni izričaj i stasala Galerija, Rončević se odlučila za najprobranija djela autora koji su posijali sjeme za budućnost nacionalnog likovnog izraza i njegovu opstojnost u alijansi aktualne svjetske umjetnosti, zabilježeno je u katalogu izložbe.
Svojom izričajnom i tematskom raznolikošću, koja se prostire u širokom luku od klasičnih portreta, pejzažnih motiva i nadahnutih interpretacija nacionalnoga kulturnog i mitskog naslijeđa pa sve do ekspresivnih formi i raskošnih kolorističkih rješenja, izložba pokazuje djela koja su inspirirana slojevitom nacionalnom baštinom i ona čiji autori poticaje za kreativni čin crpe iz prostora onodobnog univerzalnog modernističkog pristupa stvaralaštvu, napomenuo je u katalogu hrvatski ministar kulture Jasen Mesić, izdvajajući izložbu MG-a kao putokaz za pripremu sličnih projekata s kojima se Hrvatska čvršće povezuje s Europom.
Izvor:
Vjesnik
